Investicije u Meksiku pod znakom pitanja

Poduzeća koja proizvode u Meksiku za tržište u SAD-u bi i svoje proizvodne pogone trebala premjestiti u SAD, smatra republikanski predsjednički kandidat Donald Trump. A i Kinezi, ako svoje automobile žele prodavati u SAD-u, onda trebaju u Sjedinjenim Američkim Državama i proizvoditi, poručio je Trump na nominacijskom stranačkom kongresu republikanaca. On upozorava da će u protivnom na ta vozila nametnuti tako velike carine da će ona na koncu biti preskupa. I njemačka autoindustrija, koja dijelom proizvodi u Meksiku, cilj je tih prijetnji. Ta debata pokazuje da Meksiku prijeti da završi između dvije vatre američke unutarnje politike.

Claudia Sheinbaum, doduše, ovoga utorka (1.10.24.) službeno stupa na funkciju predsjednice Meksika kao prva žena na toj poziciji u toj latinoameričkoj državi, ali njezin posao ustvari započinje tek nakon predsjedničkih izbora u SAD-u 5. studenog. Tek tad će biti jasno tko će bit novi predsjednik ili predsjednica SAD-a i shodno tome osoba broj jedan u Washingtonu s kojom će Sheinbaum morati razgovarati. Odlučujuće će pritom biti i za atmosferu u susjedskim odnosimo hoće li to biti Kamala Harris ili Donald Trump. Sheinbaum od svoga prethodnika, mentora i stranačkog kolege Andresa Manuela Lopeza Obradora nasljeđuje neizvjesne gospodarske prilike.

Gospodarski rast i pravosudna reforma

Meksičko gospodarstvo je protekle godine prema navodima Svjetske banke ostvarilo rast od 3,2 posto. Time je ta zemlja drugu godinu zaredom ostvarila gospodarski rast od više od tri posto. Prema službenim navodima je stopa siromaštva opala s 43,9 posto (2020.) na 36,3 posto (2022.). U brojkama to znači da se oko 8,8 milijuna građana uspjelo izvući iz siromaštva.

Javnost se proteklih tjedana uzbudila zbog pravosudne reforme koja je, unatoč brojnim prosvjedima, u rekordnom vremenu progurana kroz sve instance. Ta reforma je izazvala zabrinutost i kod trgovačkih partnera u SAD-u i Kanadi. Ona predviđa da ubuduće građani direktno biraju sve savezne suce. Kritičari strahuju da bi tako organizirani kriminal, koji ima veliki utjecaj u Meksiku, mogao još više utjecati na pravosuđe.

Ambasador SAD-a u Meksiku, Ken Salazar, kazao je prije nekoliko tjedana da ta reforma ugrožava izgrađene odnose "koji ovise o povjerenju investitora u meksičko pravosuđe". Bivši predsjednik Lopez Obrador je ipak na izmaku svoga mandata progurao tu reformu koju je nazvao "demokratizacijom pravosudnog sustava".

Financijska tržišta nervozna, meksička vlada optimistična

Već sada organizacije za ljudska prava ili Crkva upozoravaju od toga da bi na izbore u Meksiku mogao utjecati organizirani kriminal. Veliki broj ubijenih kandidata tijekom izbornih kampanja je jasan indikator toga, ističe se. Najmanje 22 lokalna političara su ubijena u Meksiku od rujna 2023., kako govore službeni navodi vlade od svibnja ove godine. Neke nevladine organizacije poput Data-e Civica-e navode veće brojke.

Ta vrsta političkog nasilja, strahuje nevladin sektor, mogla bi se proširiti na izborne borbe u pravosuđu. "Za gospodarstvo je pravna država važan kriterij kako bi se moglo djelovati u inozemstvu, pokrenuti pogone i održavati ih. A za pravnu državu je neovisno sudstvo temeljni preduvjet", kaže u razgovoru za DW Hartmut Rank koji je pri Zakladi Konrad Adenauer u Bogoti. "Ako se ta reforma primijeni kao što je planirano, sudovi u Meksiku će biti manje neovisni, a to bi moglo ponukati poduzeća da se orijentiraju prema alternativnim lokacijama za svoje pogone", primjećuje Rank.

I na financijskim tržištima vlada skepsa. Nakon izbora je meksička valuta 13 posto devalvirala u odnosu na američki dolar. Na zabrinutost stranih poduzeća buduća meksička vlada odgovara s optimističnom prognozom. Portal "El Economista" piše kako Sheinbaum-vlada računa s povećanjem inozemnih izravnih investicija od tri do četiri milijarde dolara godišnje. Do kraja šestogodišnjeg mandata 2030. bi to značilo investicijski dotok i do 24 milijarde američkih dolara.

Njemačka poduzeća (još) suzdržana

Pravosudna reforma je tema i među njemačkim poduzetnicima kojih ima u velikom broju u Meksiku. "Moramo pričekati kako će se reforma primijeniti u praksi, sve ostalo su špekulacije", kaže Johannes Hauser, poslovođa za Meksiko njemačke Inozemne trgovačke komore (AHK), na upit DW-a. "Jasno je da bi pravosudna reforma mogla umanjiti neovisnost sudova. Zato što je predviđena mogućnost reizbora sudaca, vjerojatno će biti teže progurati interese građana naspram grupnih interesa, a to važi kako za pojedine osobe, tako i za poduzeća", objašnjava Hauser.

On pritom aludira na strah od toga da bi suci u budućnosti mogli razmišljati slično političarima. To znači da bi možda u svojim presudama uzeli u obzir posljedice koje bi one imale za njihovu šansu da ih se ponovno izabere na tu funkciju.

Za njemačke automobilske proizvođače je Meksiko prema navodima Saveza automobilske industrije (VDA) odmah iza SAD-a i prije Brazila i Argentine kao najvažnija proizvodna lokacija u Americi. Stoga su njemački poduzetnici pažljivo slušali Trumpove nedavne izjave o proizvodnim lokacijama.

Iz saveza VDA upućuju na aktualno zakonodavno stanje: "SAD je s Meksikom dogovorio trgovački sporazum USMCA. Nametanje većih uvoznih carina na vozila iz Meksika bi značilo kršenje tog sporazuma, a što bi posebice škodilo SAD-poduzećima. Jer ona su ta koja uživaju brojne prednosti na osnovu sjevernoameričkog proizvodnog saveza", pojasnio je jedan glasnogovornik VDA-a.