Interpol i problem "crvene potjernice"

Međunarodna organizacija kriminalističke policije (Interpol) osnovana je u Beču 1923. godine, a sjedište joj je u Lyonu u Francuskoj. Trenutno se sastoji od 194 države. Nakon Ujedinjenih naroda (UN), druga je najveća međuvladina organizacija na svijetu. Njen cilj je podržati sve institucije koje pomažu u sprječavanju i borbi protiv kriminala. To se, između ostalog, odvija kroz razmjenu podataka i informacija o traženim osobama i organizacijama

Svaka država članica mora imenovati nacionalni središnji ured za borbu protiv kriminala. To služi za koordinaciju između Interpola i pojedinih država. U Njemačkoj tu ulogu ima Savezni ured kriminalističke policije (BKA). Najoštriji mač odnosno instrument unutar agencije je poziv zemljama partnerima da uhapse tražene osobe. To je ugkavnom povezano sa zahtjevom za izručenje. 

Puno donacija iz privrede

Zadaci Interpola su i obuka policijskih službenika i carinika iz cijelog svijeta. Do 2011. godine gotovo isključivo države članice plaćale su godišnje doprinose za financiranje organizacije, a proračun je bio oko 48 milijuna eura. Tokom mandata Amerikanca Ronalda Noblea, koji je bio glavni tajnik Interpola od 2000. do 2014., model financiranja je promijenjen od 2011. godine.

Interpol je 2012. godine od FIFA-e dobio 20 milijuna eura, od farmaceutske industrije još 4,5 milijuna eura, a uplatu je izvršila i duhanska tvrtka Philip Morris. Države članice su 2014. odlučile otvoriti proračune čak do 50 posto u budućnosti kroz prihode iz gospodarstva. S organizacijskim komitetom kontroverznog Svjetskog prvenstva 2022. u Kataru potpisan je ugovor za devet milijuna eura.

Problem crvene potjernice

Jedna od najvećih kritika Interpolu je utjecaj autoritarnih država. Zapravo, statut organizacije zabranjuju pomaganje u politički motiviranim deliktima i deliktima oko vojnih ili vjerskih pitanja. Time se želi jamčiti temeljni preduvjet za neometanu suradnju između država s različitim političkim sustavima i religijama.

Međutim, praksa je drugačija: od 1980-ih je moguće da se politička procjena kaznenih djela prepusti diskreciji nacionalnih država. U praksi se to, između ostalog, jasno pokazuje i takozvanom "Crvenom potjernicom". Pri tome je riječ o zahtjevu države članice da se utvrdi gdje se određena osoba nalazi i da se ona privremeno uhiti. "Crvena potjernica" temelji se na važećem nacionalnom uhidbenom nalogu i izdaje se policijskim tijelima širom svijeta. 

Slučaj Akhanli

Kobne posljedice izdavanja "Crvene potjernice" morao je iskusiti na vlastitoj koži u međuvremenu pokojni književnik turskog porijekla Dogan Akhanli. Akhanlija, koji je godinama živio u Kölnu, vlasti su privremeno uhitile u ljeto 2017. dok je bio na odmoru u Španjolskoj. Razlog je bila "Crvena potjernica" koju je raspisala turska vlada. Kancelarka Angela Merkel optužila je tursku vladu za zlouporabu Interpola. Ovom mišljenju se između ostalih pridružila ugledni američki think tank Heritage Foundation sa sjedištem u Washingtonu. Ova organizacija je saopćila da smatra kako turska vlada spada među najaktivnije istoriji kada je riječ o tome da se Interpol koristi za vlastite ciljeve.

Kontroverzni lideri

Neprestane su i kritike na račun popunjavanja rukovodećih mjesta. Primjerice, Nijemac Paul Dickopf bio je predsjednik od 1968. do 1972. godine. U takozvanom Trećem Reichu, Dickopf je, između ostalog, bio SS-ovac u Službi sigurnosti (SD), središnjem dijelu aparata moći i ugnjetavanja u sistemu nacionalsocijalista. Da Interpol do danas ima poteškoća oko kadrovskih pitanja može se vidjeti i na ovogodišnjoj Generalnoj skupštini koja se ovih dana održava u Istanbulu.

Delegati su u četvrtak (25.11.2021.) izabrali nasljednika aktualnog predsjednika Kim Jong-Yanga. Ovog Južnokorejca je naslijedio Ahmed Nasser al-Raisi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Al-Raisi je kritiziran zbog navoda o mučenju. Parlamentarci u nekoliko zemalja i aktivisti za ljudska prava stoga su alarmirali javnost iz straha da Emirati žele proširiti svoj utjecaj u moćnoj policijskoj organizaciji. Human Rights Watch je Al Raisija u oktobru prošle godine optužio da je "dio sigurnosnog aparata u svojoj zemlji  i da učestvuje u gušenju nenasilne opozicije". 

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu