"Inicijativa tri mora" dobija podršku iz SAD
19. oktobar 2020
2015. godine Poljska i Hrvatska osnovale su udruženje dvanaest zemalja EU na potezu između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora. Takozvana Inicijativa tri mora uključuje Bugarsku, Estoniju, Hrvatsku, Letoniju, Litvu, Austriju, Poljsku, Rumuniju, Slovačku, Sloveniju, Češku i Mađarsku. Cilj je privući pažnju i podići svijest unutar EU o političkim interesima ovih država kako bi došlo do razvoja relativno slabe infrastrukture u njihovoj regiji. Jer, potencijal, koji imaju ove zemlje, je velik. Iako zemlje Inicijative tri mora pokrivaju 28 posto područja EU a na njih otpada 22 posto stanovnika EU, one generiraju samo deset posto evropskog bruto nacionalnog proizvoda. S druge strane, imale su najveći ekonomski rast u EU prije korona-krize: do 3,5 posto, što je znatno iznad EU-prosjeka od 2,1 posto.
Ali do sada su zajednički projekti Inicijative tri mora sporo napredovali. Često je nedostajalo finansijskih sredstava jer su države članice bile vrlo suzdržane u novčanom popunjavanju računa Fonda inicijative, koji je otvoren 2019. u jednoj poljskoj razvojnoj banci. U februaru 2020. američki državni sekretar Mike Pompeo najavio je isplatu u iznosu od milijardu dolara u zajednički Fond Inicijative tri mora. Na petom samitu Inicijative, koja se održava ovog ponedjeljka (19.10.) u Talinu i čiji je organizator Estonija, najavit će se daljnji financijski koraci.
Očekujemo "izvanredan samit", kaže opunomoćenik poljske vlade za pitanja Inicijative tri mora Pawel Jablonski. "Nakon nekoliko godina ovog do sada pretežno političkog projekta, inicijativa polako prerasta u ekonomski projekt," ističe Jablonski. Poljska će prije svega podržati izgradnju gasovoda između sjeverne i južne Evrope, što bi zemlje učinilo manje ovisnom o ruskim isporukama gasa. Jablonski smatra i da su projekti digitalizacije također važni kako bi region mogao postati "poligon i središte najnovijih tehnologija".
Tu priliku vide i SAD koje svojom inicijativom "Clean 5G Network Security" žele suzbiti kineski uticaj na mreže podataka. To je bio jedan od ciljeva putovanja američkog državnog sekretara Mikea Pompea kroz istočnu i centralnu Evropu u avgustu ove godine. "Okreće se list protiv Komunističke partije Kine i njenih pokušaja da umanji slobode svih nas", rekao je Pompeo početkom oktobra 2020. godine, kada je potpisao sporazum s EU i Slovenijom kao državom članicom Inicijative tri mora koji se odnosi na zabranu rada kineskom dobavljaču tehnologije Huawei.
Iako se većina zapadnoevropskih zemalja još uvijek dvoumi hoće li kontroverznom kineskom Huawei-u odobriti pristup svojim tržištima, sve više i više zemalja Istočne i Centralne Evrope distancira se od Kine. Uoči samita Inicijative tri mora, država domaćin Estonija, koja se smatra evropskim uzorom digitalizacije, također je podržala američku inicijativu "Čiste mreže". Na današnjem samitu će Estonija predstaviti svoj projekt "Smart Connectivity", čiji je cilj pomoći digitalizaciju evropske osovine sjever-jug. Među prisutnima na samitu su i američki podsekretar za rast i energiju Keith Krach i predstavnik koncerna Google.
Protiv napredovanja Kine
Dr. Kamil Zajączkowski, direktor "Evropskog centra" na Univerzitetu u Varšavi izjavio je da SAD koriste Inicijativu tri mora kako bi ostvarile svoje ekonomske interese u regiji. "Kada je došlo do inicijative, Kina nije igrala tako veliku ulogu a države članice su jednostavno željele unaprijediti zajedničke projekte. A onda su SAD otkrile da bi inicijativa mogla postati instrument u borbi protiv napredovanja Kine u ovom dijelu Evrope", rekao je Zajączkowski za DW. Trenutno Amerikanci imaju dobre karte u istočnoj i centralnoj Evropi jer distanciranje prema Kini raste. "Korona-kriza pokazuje koliko je rizično preseliti proizvodnju u Aziju i koliko su lanci opskrbe postali nestabilni", naglašava Zajaczkowski.
Ali ne vide samo SAD potencijal Inicijative tri mora. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump prisustvovao samitu članova inicijative u Varšavi i pridružio se kritikama Poljske u vezi s projektom Sjeverni tok 2, godinu dana kasnije je i njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas prisustvovao samitu u Bukureštu pa čak i podnio zahtjev za članstvo Njemačke u ovoj grupi.
Američki interes: Uticaj u Evropi
Iako u Poljskoj, na primjer, njemački interes za članstvo u Inicijativi jedva da izaziva pažnju, američkom angažmanu se kliče i on se hvali na sva zvona. "Hvala vam na podršci", napisao je Krzysztof Szczerski, šef ureda poljskog predsjednika, nakon što je Odbor za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a odobrio podršku Inicijativi tri mora. U rezoluciji se gasovodi Sjeverni tok 2 i Turski tok kritiziraju kao "potkopavanje evropske energetske sigurnosti". Hvale se drugi energetski projekti u regiji, poput Terminala za tečni gas.
SAD u tome vide nove mogućnosti za prodaju svog gasa. Kad je prvi američki tanker stigao na Terminal tečnog gasa u Swinoujscieu u Poljskoj 2019. godine, poljski predsjednik Andrzej Duda govorio je o "istorijskom trenutku". Američki gas, koji se u Poljskoj prodaje po nižim cijenama od ruskog, veliki je simbol neovisnosti zemalja članica EU od Rusije. SAD su sada uključene u nekoliko drugih energetskih projekata u regiji. Na primjer, u Rumuniji žele izgraditi nuklearne elektrane za 8 milijardi dolara ili modernizirati postojeću staru nuklearku.
Uprkos zajedničkim projektima, države članice Inicijative tri mora politički su podijeljene. "Političke pozicije, posebno prema Rusiji, vrlo su različite", naglašava stručnjak Kamil Zajączkowski. Kao rezultat toga, pokazalo se nemogućim da one jednim glasom nastupe prema ostatku EU. Zajednički ekonomski projekti jedina su šansa za saradnju - i ostaju "atraktivan instrument" SAD-a za ostvarenje svog uticaja u Evropi.