Inflacijska spirala se vrti i dalje
22. januar 2022Prema mišljenju mnogih ekonomista inflacija je ovih dana dosegla svoj vrhunac i od sada se može očekivati pad. No temeljna rata inflacije će i dalje ostati na razini višoj od očekivanog. Američka središnja banka (FED) je prije nekoliko dana najavila kako će povisivati kamate i postrožiti svoju monetarnu politiku i to osjetno brže nego što je to najavljeno krajem prošle godine.
Europska središnja banka (ESB) je najavila mjere poput prestanka kupovanja obveznica, od ožujka/marta se naime ukida pandemijski program kupovine državnih obveznica.No ESB ga nastavlja preko jednog drugog programa i to u obimu od 20 milijardi eura. Podizanje kamata za sada nije planirano kada istekne program kupovanja obveznica.
Ipak se ne radi samo o „privremenom fenomenu
U međuvremenu se međutim unutar uprave ESB-a razilaze mišljenja o tome koliko je inflacija zapravo visoka.Ovdje su uvijek ukazivali na to da je aktualna inflacija „privremeni fenomen“ uzrokovan nekim izvanrednim događajima poput isticanja mjere ukidanja poreza na dodanu vrijednost u Njemačkoj početkom 2021. A tu je i nekontrolirani rast cijena energenata koji je prošle godine skrbio za inflaciju u drugoj godini pandemije. 2020. su zbog recesije cijene još padale.
Prije nekoliko dana je članica predsjedništva ESB-a Isabel Schnabel ukazala na rizik dugotrajnije strukturno trajanje inflacije zbog cijena borbe protiv klimatskih promjena i rasta energenata. No istodobno njezin kolega iz vrha ESB-a, Philip Lane smatra da je potencijal rasta cijena energenata ove godine niži nego prošle.
No tri glavna čimbenika koja će utjecati na strukturnu inflaciju ostaju: dekarbonizacija, deglobalizacija i demografija. „Ovi čimbenici će i u budućnosti tjerati inflaciju prema gore", smatra Carsten Brzeski iz njemačke ING banke. Na rast cijena prije svega utječe prebacivanje sa starih energenata poput ugljena, nafte i plina na zelene, obnovljive izvore.
- pročitajte i ovo: Tko će biti novi „čuvar eura“ u Njemačkoj?
Mnogi čimbenici su u igri
Kompanije su nešto naučile iz pandemijske krize i pokušavaju, što je više moguće, proizvodnju približiti svojim tržištima nadajući se da će tako izbjeći probleme s lancima opskrbe. I sve akutniji nedostatak radne snage povezan sa starenjem društva cijene tjera u visinu. „Ovaj čimbenik bi dugotrajno mogao utjecati na razvoj cijena", smatra Brzeski. On ukazuje i na činjenicu da je inflacija posljednjih godina bila preniska što je bila posljedica globalizacije, podjela rada i digitalizacije. ESB nije računala s ovim utjecajima.
Glavni ekonomist Commerzbank Jörg Krämer smatra da je dobro da se pokrenula rasprava o razvoju inflacije. Po njegovom mišljenju ESB nije svjesna rizika daljnjeg porasta inflacije. Zbog rasta cijena će rasti i plaće a gospodarstvo će ovaj porast cijena proizvodnje morati opet prebaciti na konačne potrošače. „Izlazak iz razdoblja opuštene monetarne politike će se i dalje odvijati mukotrpno sporo", smatra ovaj ekonomist iz Commerzbank-e. No ni Krämer ni Brzeski ne računaju s povećanjem kamata u ovoj nego tek početkom sljedeće godine.
Više kamate bi međutim, prema mišljenju Instituta za makroekonomiju i istraživanje konjunkture (IMK) usporile oporavak nakon korona-krize. Negativne popratne pojave bi stoga bile veće nego efekt ublažavanje inflacije, zaključuje IMK.
Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.