Zašto je filozofija Imanuela Kanta i dalje toliko aktuelna

Ako želite da razumijete svijet, ne morate da putujete. To je dokazao Imanuel Kant (1724-1804). 22. aprila svijet slavi njegov 300. rođendan. Njemački filozof nije napustio svoj istočnopruski dom Kenigsberg – danas Kalinjingrad – ali to nije uticalo na njegovo razumijevanje svijeta: svojim idejama je revolucionirao filozofiju i postao preteča prosvjetiteljstva. Njegovo najpoznatije djelo „Kritika čistog uma” smatra se prekretnicom. Danas Kant spada u jednog od najvažnijih mislilaca svih vremena.

Mnoga od njegovih otkrića i spoznaja važe i danas. Na primjer, šta bi moglo dovesti do trajnog mira među državama? Kant je 1795. u svom djelu „O večnom miru“ preporučio „Ligu naroda“ kao federalnu zajednicu republikanskih država. Prema Kantu, političko djelovanje mora u osnovi biti vođeno zakonom morala. Njegovo djelo je bilo ključna ideja za osnivanje Lige naroda poslije Prvog svjetskog rata (1914-1918), preteče Ujedinjenih nacija, u čijoj je povelji ostavio traga.

Pored međunarodnog prava, Kant je razvio i kosmopolitsko pravo. Čineći to, on odbacuje kolonijalizam i imperijalizam i formuliše ideje za humani tretman izbjeglica: Prema ovom filozofu, svaki čovjek ima pravo da posjeti svaku zemlju, ali ne nužno i pravo na gostoprimstvo.

Za razum i argumente

Ljudsko dostojanstvo i ljudska prava Kant ne zasniva na religiiji, na Bogu, već filozofski, na razumu. Kant je veoma vjerovao u ljude. Vjerovao je da je čovjek sposoban da preuzme odgovornost - za sebe i za svijet.

Kant je vjerovao da čovjek treba da živi vođen razumom i argumentima i za to je formulisao osnovno pravilo:

„Postupaj tako da maksima tvoje volje u svakom trenutku može da važi i kao princip opšteg zakonodavstva“. On je ovo nazvao „kategoričkim imperativom“. Danas bismo to rekli ovako: Čini samo ono što je dobro za sve.

Kant je 1781. objavio ono što je vjerovatno njegovo najvažnije djelo. U „Kritici čistog uma” on postavlja četiri osnovna pitanja filozofije: Šta mogu da znam? Šta treba da radim? Čemu da se nadam? Šta je čovjek? Potraga za odgovorima na ova pitanja naziva se epistemologija ili teorija saznanja.

Za razliku od mnogih filozofa prije njega, on smatra da ljudski um ne može da odgovori na pitanja kao što su postojanje Boga, duše ili početka svijeta.

„Kant nije svjetlost svijeta, već cijeli jedan blistav solarni sistem“. Kakav kompliment koji je svome savremeniku dao pisac Žan Pol (1763-1825). Ali drugi veliki mislioci su smatrali da su Kantovi spisi teško svarljivi. Filozof Mozes Mendelson je rekao da čitanje Kanta cijedi mozak, i da on to nije u stanju.

Preteča prosvjetiteljstva

Učenja i spisi Imanuela Kanta postavili su temelje za novi način razmišljanja. Njegova rečenica „Sapere aude“ („Imaj hrabrosti da se poslužiš sopstvenim razumom“) postala je poznata, i razotkirla u njemu preteču prosvjetiteljstva.

Ovaj intelektualni pokret, koji je nastao u Evropi krajem 17. vijeka, proglasio je ljudski razum (racionalnost) i njegovu ispravnu upotrebu - mjerilom za sve postupke.

Kant je u svojim djelima pozvao ljude da se oslobode bilo kakvih uputstava (kao što su Božije zapovijesti) i da preuzmu odgovornost za svoje postupke. Od njega potiče i ovaj čuveni citat: „Ne čini nikome ono što ne želiš da neko učini tebi“.

Da li je Kant bio rasista, ženomrzac, čudak…?

O Kantu do danas kruže brojne predrasude. Nekima od njih bavi se njemački filozof i istraživač Kanta Otfrid Hefe u svojoj novoj knjizi „Građanin svijeta iz Kenigsberga“, uključujući i pitanja - da li je Kant bio „evrocentrični rasista“ ili da li je Kant diskriminisao žene. U oba slučaja njegov odgovor je: "Da, ali...".

Kant nije rasista u današnjem smislu, naprotiv: osudio je kolonijalizam i ropstvo. Iako Kant nikada nije napuštao Kenigsberg, glavni grad Istočne Pruske bio je u to vrijeme živahan trgovački grad, „Venecija sjevera“. Osim toga, Kant je gutao izvještaje o putovanjima iz drugih zemalja.

I na kraju: da li je Kant bio čudak, mislilac u kuli od slonovače i mizantrop? Nauka kaže - ne: Kant je doduše imao strogo regulisanu dnevnu rutinu, ali je uživao u dugim ručkovima sa prijateljima i poznanicima, volio je bilijar i kartaške igre, išao u pozorište i važio za šarmantnog zabavljača u gradskim salonima.

U čast Kanta

Ove jubilarne 2024. godine mnoge manifestacije će obilježiti 300. rođendan Kanta.

Bundeskunsthale u Bonnu već je bila priredila veliku izložbu. U junu će biti velika naučna konferencija u Berlinu. A na jesen će u Bonnu biti Međunarodni kongres, koji je zapravo planiran u Kalinjingradu, ali tamo ne može da se održi zbog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Kalinjingrad, važna luka na baltičkom moru, od kraja Drugog svjetskog rata je ruska eksklava.

Kantov grob krasi zadnji zid Kenigsberške katedrale, znamenitosti tog grada. Gotička crkva je bila jedna od rijetkih istorijskih građevina koja je preživjela bombardovanje Drugog svjetskog rata i talas rušenja koji je uslijedio u sovjetskoj državi.

sd/suc/so (KNA/epd/dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu