Zajednička vizija Netanjahua i Trumpa?

"O našem dostojanstvu se ne može pregovarati -  držite se podalje od Jerusalima". Ovaj slogan napisan je na plakatu, koji visi na trgu u istočnom dijelu Jerusalima. To je dio grada u kojem žive Palestinci i koji je u šestodnevnom ratu 1967. anektiran od strane Izraela. Poruka je nedvosmislena i jasno je kome je upućena: američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. On je još tokom predizborne kampanje najavio da Ambasadu SAD iz Tel Aviva namjerava preseliti u Jerusalim i, kako se čini, sada nastoji to obećanje sprovesti u djelo. "Ipak, ne vjerujem da će on to zaista uraditi", kaže 30-godišnja Lubna Q., koja nam ne želi otkriti pravo ime, "ali ako on to zaista uradi, to će biti potvrda da američka vlada stoji isključivo na strani Izraela". Mnogi Palestinci u Jerusalimu misle isto kao i Lubna. 

Ova namjera nije ništa novo. Američki Kongres je još 1995. donio odluku da se Ambasada SAD-a preseli. Ali do danas nijedan američki predsjednik nije sproveo tu odluku. "Postoji odluka na nivou svih država da se Jerusalim ne priznaje dok god predstavlja sporno pitanje u pregovorima. "Stoga se tamo ne instaliraju nikakve Ambasade", kaže izraelski istoričar Moshe Zimmermann u intervjuu za DW. Ukoliko Trump misli ozbiljno, to bi moglo značiti priznavanje Jerusalima kao glavnog grada Izraela. Čak ni izraelski hardlineri, poput ministra odbrane Avigdora Liebermana, ne smatraju da je selidba ambasade neophodna, kaže Zimmermann.  "Pogrešno je stavljati u središte pažnje preseljenje Ambasade SAD-a", izjavio je Lieberman u Vašingtonu. Istovremeno je ukazao na to da postoji niz drugih izazova. Jerusalem nije priznat kao glavni grad, jer se konačni status tek mora riješiti u mirovnim pregovorima između Izraelaca i Palestinaca.

Nastavlja se izgradnja naselja

Moguće preseljenje Ambasade nije jedino pitanje koje bi moglo dovesti na kušnju odnose između Izraelaca i Palestinaca. U decembru 2016. su SAD odustale od veta u Vijeći sigurnosti UN-a i pustile su da prođe rezolucija kojom se osuđuje izrealska politika gradnje naselja. To signalizira zapravo da se nema o čemu pregovarati.

Odmah nakon što je Donald Trump preuzeo funkciju predsjednika, izraelske vlasti su dodijelile dozvole za gradnju 566 novih naselja u zaposjednutom istočnom dijelu Jerusalima i 2500 na Zapadnoj Obali. Izraelska gradnja naselja se na međunarodnom planu posmatra kao jedna od najvećih barijera za trajno rješavanje konflikta na Bliskom istoku. I bivši američki predsjednik Obama spada u kritičare gradnje naselja. Posebno je desno krilo izraelske vlade bivšeg predsjednika na Obamu gledalo kao "na zlo", kaže istoričar Zimmermann. Netanjahu i Obama nikada nisu mogli jedan s drugim. To nije tajna. Sada je put za gradnju naselja slobodan, pošto Obame više nema. "Desno krilo polazi od toga da ima podršku Trumpa. Stoga oni sada i govore da su vrata otvorena i da - gradnjom naselja - mogu anektirati još više zemlje.

Šta Trump tačno želi?

U Knessetu već odavno postoji težnja da se osnuje što više "vanjskih ispostava, prije svega ministar obrazovanja Naftali Bennett provodi takve zamisli. No, sve je to nelegalno čak i po izraelskom zakonu, zato što naselja niču na konfiskovanoj palestinskoj teritoriji.

Benjamin Netanjahu će postupati oprezno, vjeruje istoričar Zimmermann. Netanjahu mora najprije da sazna šta Trump tačno hoće da uradi. Tom cilju će se približiti već u februaru, kada posjeti Trumpa, koji ga je pozvao u Bijelu kuću. Trumpov portparol Sean Spicer je u utorak najavio da će američki predsjednik sa izraelskim premijerom razgovarati o gradnji izraelskih naselja. 

Gradnja novih naselja bi Netanjahuu mogla donijeti probleme. Ako ga američki predsjednik pretekne sa desne strane i podrži pokret koji se bori za gradnju naselja, to bi moglo dovesti do problema na unutrašnjo-političkom planu. Netanjahu se javno izjašnjava za rješenje koje podrazumijeva dvije države. Ali stalno ponavlja: "Mi gradimo i nastavićemo sa gradnjom". Ako u prošlosti nije želio da popusti zahtjevima useljenika, to je mogao pravdati američkim pritiskom. A šta kada tog pritiska više ne bude. Rezolucija UN-a međutim egzistira i nakon što je Trump preuzeo funkciju predsjednika.

Reakcije iz arapskog svijeta

Palestinci bi sada, pribojavaju se mnogi eksperti, mogli pristupiti raznim institucijama UN-a i time razljutiti Izrael. U prošlosti je to bio slučaj. "Nadamo se da će se predsjednik Donald Trump angažovati u našoj regiji poštujući principe slobode, pravde i jednakosti", rekao je za DW generalni sekretar PLO-a Saeb Erekat i dodao: "Na toj bazi postoji volja za saradnju sa njim". 

Ako Amerikanci zaista prebace Ambasadu SAD-a u Jerusalim, "onda će biti jasno da Palestinci za Trumpa ne igraju nikakvu ulogu", kaže ekspertica za suzbijanje konflikta Margret Johannsen sa Instituta za mir i sigurnost u Hamburgu. Ona dodaje da će arapske zemlje snažno protestovati protiv takve Trumpove politike. Jerusalim je, s obzirom na sveta mjesta, internacionalni grad.

Iz Jordana dolaze posebno zabrinjavajući tonovi. 60 posto stanovništva ove zemlje je palestinskog porijekla. "Jako je zamislivo da se upravo Jordan podigne zbog toga", kaže Johannsen. Uz to, u izraelsko-jordanskom mirovnom sporazumu iz 1994. je posebno podvučena uloga jordanske kraljevske kuće kao čuvara muslimanskih svetih mjesta u Jerusalimu. Generalni sekretar PLO-a Saeb Erekat kaže da su sa Jordanom već izvršene konsultacije.