1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

I BiH pod udarom prištinskih nameta

Ivica Petrović
8. novembar 2018

Kosovo je uvelo nove poreze na robu iz BiH i iz Srbije. Najvjerovatnije zbog politike Republike Srpske prema Prištini. Jer, politiku RS kosovske vlasti očito izjednačavaju sa politikom Beograda prema Prištini.

https://p.dw.com/p/37rcF
Kosovo Serbien Grenze
Foto: Carsten Koall/Getty Images

Trgovinski rat je stigao i na Balkan. Odluka prištinskih vlasti da uvede porez od 10 posto na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine nije doduše nova pojava, ali svejedno se ne može posmatrati kao prijateljski gest prema zemljama regiona. Kosovo je, inače, već više puta pribjegavalo sličnim mjerama. Vlasti u Prištini su prošle godine uvele tarife na brašno iz Srbije, na koje je Srbija odgovorila kontramjerama. To je pogodovalo monopolistima, vlasnicima mlinova na Kosovu, što je dovelo do velikog skoka tamošnjih cijena brašna. Tokom jula ove godine Kosovo je uvelo carine od 30 posto na pojedine poljoprivredne proizvode za „sve trgovinske partnere"- to je u praksi pogodilo Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Makedoniju. Ta odluka je ubrzo, najvjerovatnije nakon spoljašnjeg pritiska, ukinuta.

Najnoviji potez vlasti u Prištini izazvao je kritike kako u Beogradu tako i u Evropskoj uniji (EU). Premijerka Ana Brnabić naglašava da „Kosovo na ovaj način krši CEFTA sporazum i sve regionalne ugovore o saradnji“, dok ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić to vidi samo „kao pritisak Prištine na EU da im odobri viznu liberalizaciju“. Portparol EU Maja Kocijančić od Prištine traži objašnjenje za taj potez, i očekuje da Priština te mjere opozove. Ekonomski analitičari u Beogradu skreću pažnju da se sve ovo dešava u godini kada Kosovo predsjedava CEFTA-om, što je svojevrsni paradoks u čitavoj situaciji.

Politika ili ekonomija?

Priština za sada tvrdi da će ostati pri toj odluci, i za čitav potez pokušava da pronađe ekonomsko opravdanje. Međutim, ekonomski analitičar Milan Kovačević smatra da je „ovdje presudan politički aspekat. Jer, sve se koristi za poboljšanje sopstvenih pozicija u pregovorima Beograda i Prištine".

Ministar inostranih poslova Kosova, Bedžet Pacoli ovakvu odluku je protumačio kao „reciprocitet u odnosima, i kao poruku Srbiji da će za svako negativno ponašanje platiti cijenu".

Zaštita monopolskih interesa

To je politički potez jedne slabe vlade, koja između ostalog mora da vodi računa i o nekim tajkunskim interesima i monopolistima na tržištu Kosova, ocjenjuje za DW Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose.

„Pacolijeve izjave, kao i neke izjave srpskih zvaničnika, sada će biti iskorišćene da se napravi što veća galama uoči susreta u Briselu. Jer, na Balkanu to služi da se učvrste pozicije tih vlada. Naglašavam da je ove mjere uvela kosovska vlada, a ne kosovski predsjednik Hašim Tači“.

To se može posmatrati i kao svojevrstan manevar, nastavlja Janjić. „U ovom slučaju se to može vidjeti i kao skidanje odgovornosti sa Tačija za to što će se susresti sa Vučićem, ili će možda zbog svega ovoga i Vučić i Tači dobiti alibi da izbjegnu razgovore. Jer, sada bi trebalo nastaviti razgovore, a ni Vučić ni Tači nemaju garancije da mogu da proguraju temu za koju lobiraju, a to je promjena granica“, kaže Janjić.

Neriješena ekonomska pitanja

Privredne institucije Kosova su pokušale da ponude i neko ekonomsko objašnjenje za ovakav potez. Ističe se da postoji veliki obim uvoza iz Srbije i BiH, i da se iz Srbije godišnje uvozi robe za 400 miliona evra i za 80 miliona iz Bosne i Hercegovine. Takođe, tvrde da Srbija i Bosna i Hercegovina subvencionišu svoje proizvode, i da na taj način predstavljaju nelojalnu konkurenciju proizvođačima sa Kosova.

Dušan Janjić kaže da to i nije primjedba bez osnova, i ističe da bi se sve to moglo razriješiti u međusobnom dijalogu privrednika, ali da je problem što se vlade u Beogradu i Prištini ne bave ekonomskim mjerama nego politikom. Tu bi trebalo skrenuti pažnju i na još jedan ekonomsko- politički problem, a to je izvoz preko trećih lica:

„Lokalne vlade to tolerišu, pa tako izvoz često ide, recimo, preko Makedonije. Tu postoji čitav set neriješenih ekonomskih pitanja, koje vlade ne raščišćavaju nego sve prebacuju na teren politike. Tako će Srbija sada da se požali Evropskoj uniji, Pacoli će reći da je to kazna za Srbiju, treći će reći da se krši CEFTA, a nikako neće da sjednu i riješe ono na šta ih obavezuje i briselski proces“, upozorava Janjić.

Milan Kovačević smatra da je zanimljivo da se u paketu sa Srbijom našla i Bosna i Hercegovina.

„I to bi se moglo protumačiti kao politička poruka. Republika Srpska je važan dio Bosne i Hercegovine- a očito je da se njihova politika u Prištini izjednačava sa politikom Beograda- tako da vjerovatno nije slučajno što se pod udarom novih nameta našla i Bosna i Hercegovina“, napominje Kovačević.

Ukidanje je izvjesno?

Vlasti u Prištini za sada tvrde kako čvrsto ostaju pri donijetim mjerama, i navode da je njihova primjena već počela. Poziv EU da se ta odluka povuče trenutno je ostao bez odgovora, ali Milan Kovačević smatra da je „ton poruke, i sama ta poruka koja je upućena od strane EU, već imala izvjesno dejstvo. Ne znam kako će sada vlasti u Prištini procjenjivati situaciju, i koliko će oko toga zatezati, ali svakako mislim da će ta odluka u nekom trenutku biti povučena“.

Beograd je inače uvjeren da će pritisak međunarodnih faktora uroditi plodom, jer se albanska strana vidi kao neko ko je potpuno pod kontrolom svojih mentora. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je inače saopštenje iz Brisela tim povodom ocijenio kao veliki napredak, „jer se sada po prvi ili drugi put ne pominju dvije strane, već se govori o jasnom krivcu“. Vučić je ponašanje Prištine uporedio sa pijancem u avionu, i rekao da od predstavnika EU očekuje da obezbijede sprovođenje CEFTA sporazuma. Na ovaj potez Prištine je reagovala i Srpska lista sa Kosova, koja kaže „da će biti prinuđeni da pribjegnu raznim vrstama mirnih protesta ukoliko prištinske vlasti ne opozovu odluku o taksama".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android