Hrvatsku ne brine pismo trojice visokih predstavnika
11. decembar 2018
„Neka se Hrvatska ostavi Bosne i Hercegovine." Tako bi se ukratko moglo sažeti pismo koje su trojica bivših visokih predstavnika za BiH poslali visokoj predstavnici EU-a za vanjsku politiku Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a. Najizravniji povod zajedničke izjave Carla Bildta, Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga izjave su hrvatskih političara kojima se dovodio u pitanje legitimitet izbora Željka Komšića u troglavo Predsjedništvo susjedne države.
Pismo nije pretjerano praćeno u hrvatskim medijima, a i građani su o njemu informirani tek na razini naslova s portala. Razloge ignoriranja „visokog trojca" možemo potražiti i u široko prihvaćenom stavu o Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao žrtvama izbornog sustava i političke borbe ostalih dvaju naroda. Da su tamošnji Hrvati nelojalni građani svoje države te da su ujedno i žrtve HDZ-ove politike, mišljenje je koje se tek tu i tamo čuje u pola glasa, primjerice, tijekom otkrivanja 4 i pol metra visokog spomenika prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.
Ministrica uzvraća optužbe
I državne institucije potpuno su zatvorene po ovom pitanju pa je tražiti sugovornika „1 na 1" nemoguća misija. Iako smo odmah po objavi pisma zamolili za komentar Ministarstvo vanjskih poslova u Zagrebu, ovo tijelo državne uprave odlučilo nas je ignorirati da bi dan poslije službeni stav poslalo na objavu državnoj novinskoj agenciji.
Pismo, izjavila je jučer u Bruxellessu ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović-Burić, nije postiglo željeni učinak. „Nitko nije spominjao to pismo. Ja sam se na njega referirala, odbacujući ga i smatrajući ga zaista neprimjerenim i prema Hrvatskoj, ali i prema institucijama EU-a jer se na neki način miješa u njihov rad. Pismo je instruktivno, daje instrukcije što bi Vijeće za vanjske poslove trebalo raspravljati i odlučivati, a miješa se i u neke odluke Komisije. Očigledno nije imalo efekta koji se želio postići", kazala je ministrica čije ministarstvo odbacuje optužbe i tvrdi da su upravo njegovi autori djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.
„Za razliku od ostala dva konstitutivna naroda, Hrvati ponovo nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH, premda je jedan kandidat dobio preko 80% njihovih glasova, već je za njihovog predstavnika izabran kandidat koji je dobio veću potporu, ali u krajevima gdje je broj hrvatskih birača zanemariv", ponovilo je u svojem priopćenju Ministarstvo.
„Nismo čitali"
Pokušavajući dobiti sugovornike za ovu temu kontaktirali smo nekoliko profesora međunarodnih odnosa koji su mahom odbili komentirati dinamiku između dviju država i pismo koje, priznaju, nisu pažljivo pročitali. Za Deutsche Welle je pak komentar dao bivši SDP-ov ministar vanjskih poslova i aktualni zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula. On se i sam zauzeo za promjenu Izbornog zakona i nadogradnju Daytonskog sporazuma, čime je navukao bijes dijela svojih simpatizera koji misle da je stavovima bliži HDZ-u nego socijaldemokratima.
„Pismo trojice bivših visokih predstavnika baca poprilično jasno svjetlo na kronični i kontinuirani proces erozije Daytonskih institucija u BiH. Prije svega, tri visoka predstavnika ne bi ni bili to što su bili da Daytonski sporazum nije povezao na istoj platformi cijeli niz posebno formiranih nadzornih institucija međunarodne zajednice u BiH s državama potpisnicama sporazuma. Dakle, nije moguće u prvi plan isticati ulogu OHR-a, a ignorirati obveze država, među kojima i Hrvatsku, taksativno navedenih kao jamaca samog mirovnog plana", kaže nam ovaj šef diplomacije iz vremena Trećesiječanjske vlasti.
Picula: Mehanizam podjele i majorizacije
Tvrdnju bivših visokih predstavnika da je u BiH na snazi rijedak mehanizam unakrsnog glasovanja koji ima za cilj poticati umjerenost nad platformama podjela, Picula opisuje kao ocjenu apstrahiranu od realnog stanja stvari. „Već sama daytonska podjela BiH, koja protokom vremena ustvari sve više evoluira u asimetričnu konfederaciju dva entiteta, stimulira kulturu sukobljavanja nositelja političke moći umjesto da potiče kulturu suradnje. Na stranu spominjanje pojedinih političara, pravi pobjednik i ovih općih izbora u BiH je Daytonski poredak i njegova nefunkcionalnost. Mogu se jedino složiti s bivšim visokim predstavnicima kako se radi o zaista rijetkom mehanizmu primijenjenom u jednoj složenoj višenacionalnom državi. Taj mehanizam, međutim, promovira podjele i majorizaciju, odnosno separatizam i unitarizam umjesto da harmonizira odnose i interese."
I naš sugovornik misli da pismo neće polučiti očekivani uspjeh te da Hrvatska od EU-a neće dobiti „packu" koju su Schwarz-Schilling, Ashdown i Bildt zatražili. „Po mojoj ocjeni to se neće dogoditi dok god Zagreb, kao Daytonskim sporazumom ovlaštena zainteresirana strana, pokušava u okviru institucija EU-a argumentirano ukazivati na očite deficite uređenja susjedne države predlažući da se do boljih rješenja dođe, prije svega, unutar same BiH ili ako drugačije ne ide - posredovanjem Bruxellesa. Ostajem ipak skeptičan prema trenutnim političkim kapacitetima Europske unije suočene s brojnim problemima vlastitog funkcioniranja", kaže Picula.
Stiže i Deklaracija o položaju Hrvata u BiH
Svoj stav izrekla je ministrica vanjskih poslova iz Milanovićeve vlade Vesna Pusić čija je politička sudbina čvrsto vezana uz izjave o BiH. Naime, ona je iz saborskih klupa 2001. poručila kako je duboko uvjerena da je HDZ-ova vlast vodila rat u BiH, a i danas misli da Zagreb ne bi trebao uređivati susjednu državu. Nekad HNS-ova prvakinja, danas članica Glasa, misli da bi se Sabor trebao suzdržati od donošenja Deklaracije o položaju Hrvata u BiH, a što je planirano do kraja godine.
„To je na više razina neprihvatljivo. Što se tiče instrukcija da se Hrvatska treba miješati u unutrašnje stvari BiH, to je neprihvatljivo, i na to su reagirala tri bivša Visoka povjerenika", kazala je Pusić i dodala: „Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je na to pristojnijim riječima, ali gotovo identično kao Milorad Dodik, to vam već dovoljno govori o cijeloj situaciji."
Deklaracija će, kaže ova bivša ministrica, uništiti hrvatski ugled u Europi gdje bi se Zagreb trebao zauzeti za eurointegraciju prvog susjeda. „Hrvatska bez ugleda, a to čini ovom deklaracijom, ne može pomoći ni samoj sebi", zaključila je Pusić. No, realno gledano, Hrvatsku u ovom trenutku ne zanima što imaju za reći bivša ministrica Vesna Pusić i trojica bivših visokih predstavnika.