Hrvatska: Legalizirati marihuanu u medicini?

Pitanje legalizacije marihuane u Hrvatskoj se i dalje ponajviše koristi za svrhe paušalnog klevetanja političkih protivnika, negoli bi to bilo ozbiljno tretirano pitanje, u pogledu društvenom i znanstvenom. Dobar pokazatelj za to jest činjenica da se često i dalje ne pravi razlika između industrijske i indijske konoplje, od kojih samo potonja ima signifikantan postotak supstance THC, ili – pojednostavljeno rečeno – droge. Nažalost, zbog toga probleme trpe i oni koji žele konzumirati kanabis, odnosno marihuanu i njeno ulje, isključivo iz zdravstvenih razloga.

U takvom ambijentu, sredinom je ožujka pozornost javnosti izazvala naša europarlamentarka Sandra Petrović-Jakovina, zalažući se kod Europske komisije za liberalizaciju pristupa konoplji. Ta biljka inače podnosi na Zapadu lošu reputaciju još iz prve polovine 20. stoljeća, pa su u velikoj mjeri i zbog neznanja te popratnih predrasuda grubo zanemarene i razne njezine objektivne kvalitete, o kojim je u međuvremenu službena znanost izrekla dosta pozitivnih ocjena. To je posljednjih godina umnogome doprinijelo otkravljivanju atmosfere spram marihuane u Americi i Europi.

Djelomična zakonska olakšanja

Marihuana je u Hrvatskoj kategorizirana kao laka droga, a posjedovanje iste u manjim količinama više nije kazneno djelo, nego prekršajno. Simultano, prije tri godine ponovno je dopušten i uzgoj industrijske konoplje, premda regulativa još nije sasvim dorađena. Preostaje neriješeno i spomenuto važno pitanje upotrebe marihuane za medicinske svrhe, pri čemu se kao glavni teorijski i lobistički oponent najčešće prepoznaje svjetska farmaceutska industrija, oligopolist na lijekove za npr. tumore ili multiplu sklerozu.

Jedna od metoda pružanja otpora takvoj primjeni marihuane, svakako je apsurdno onemogućavanje primjerenoga opsežnog stručnog istraživanja o njezinim učincima na oboljele. Imajući sve to na umu, predsjednica nove stranke Održivi razvoj Hrvatske (OraH) Mirela Holy, već je u stranački program unijela, na prioritetnu poziciju, i liberalizaciju tretmana konoplje, industrijske i indijske. Stoga će OraH ovog proljeća poraditi na širenju dotične teme u ekspertnoj i generalnoj javnosti, informiranjem i diskusijom.

Korisnost industrijske konoplje

„Industrijska konoplja, na prvome mjestu, biljka je neslućenih potencijala, i Hrvatska bi pomoću nje mogla steći mnoge koristi“, izjavila je Holy za DW, nabrajajući razne primjene te stare poljoprivredne kulture – konoplja je kroz povijest bila upotrebljavana u nekoliko desetaka tisuća najrazličitijih proizvoda. U Hrvatskoj je pritom dandanas prisutno živo stručno znanje o njezinoj proizvodnji, budući da je Jugoslavija neko vrijeme bila drugi najveći uzgajivač te biljke koja povrh svega služi i kao dobar ekološki čistač tla, a njen uzgoj ne traži pesticide ni umjetna gnojiva.

„Nadajmo se da će naša vlada, i političari uopće, prepoznati sve to, pa nam je želja da im u tome pomognemo, na dobrobit svih“, nastavlja Mirela Holy, „jer je krajnje vrijeme da se uozbiljimo oko toga. Svrhovita legalizacijom uključila bi i uspostavu pune kontrole nad prodajom i upotrebom indijske konoplje, o čemu se mi stalno konzultiramo s ekspertima.“ Naravno, i predsjednica ORaH-a ističe notornu farmaceutsku industriju kao prvenstveni otpornik promjenama, koji sve u vezi s marihuanom gura u područje senzacionalističkog.

Naša sugovornica inzistira na tome da pomoć oboljelima mora podrazumijevati raščišćavanje s predrasudama, i odgovorno razlučivanje istine od podmetanja. Marihuana već dugo, po mišljenju i nje i mnogih drugih, neopravdano nosi pečat opasne pojave, za razliku od alkohola koji je neusporedivo štetniji, ali je neumjerena njegova konzumacija posve uobičajena. „Ne zaboravimo, pak, da je alkohol bio najgore zloupotrebljavan u vrijeme prohibicije u SAD-u. Protiv loših efekata takvih stvari možemo se boriti edukacijom, dok je sotonizacija kontraproduktivna“, zaključila je Holy.

Profit farmaceutskih korporacija

U posjeti Hrvatskoj zatekao se ovih dana i Rick Simpson, aktivist iz Kanade, inače u svijetu najpoznatiji zagovornik uvođenja marihuane u terapiju oboljelih od karcinoma i drugih teških bolesti. Simpson je prije određenog vremena i sam tretirao vlastiti maligni tumor uljem od marihuane, i to – uspješno. O eventualnim promjenama u doživljaju ove delikatne teme u svijetu, ali i Hrvatskoj kaže: „Ne trebamo imati nikakve iluzije – farmaceutske korporacije prokazuju marihuanu kao zlo, samo zbog vlastitog profita. U protivnom bismo već odavno znali, službeno i ekspertno, koliko je ona korisna, i za što sve može poslužiti“, rekao je Kanađanin. Ali, on se uzda u volju ljudi za životom, i smatra da to ne može biti tako lako osujećeno: „Sve je veći broj ljudi koji su bili prisiljeni okrenuti se ulju od marihuane, jer im konvencionalna medicina nije mogla pomoći. Oni se sami organiziraju i nitko ih ne može zaustaviti, jer se širi dobar glas, zapravo istina, o efektima te biljke.“

Nužnost demokratskog pritiska

Rick Simpson optimist je u vezi s budućnošću tog predmeta, i posvjedočio nam je da primjećuje određenu promjenu u pristupu, kako u Sjevernoj Americi, tako i u Europi, pa i Hrvatskoj. No, on drži kako ne bi trebalo čekati da se farmaceuti i njihovi politički serviseri sami odobrovolje i povuku. „Narodi bi trebali izvršiti pritisak na svoje vlade, dati im odlučno do znanja da je sadašnji tretman kanabisa neodrživ. Njegovi efekti na liječenje oboljelih od tumora bolji su nego konvencionalni. Svatko je imao nekoga svog oboljelog i svatko zna da se to može desiti i njemu“, kaže Simpson.

Naravno, zajednica oboljelih korisnika ulja od marihuane raste i u Hrvatskoj, kao što se nerijetko može čuti. Očajni ljudi nemaju vremena, i testiraju alternativne mogućnosti na svoju ruku. Pritom se snalaze ilegalno, jer je uzgoj i prerada kanabisa – kao i njegova ulja – izvan zakona, pa troše golemi novac na pokušaj da se izliječe, jer ulje navodno djeluje i sedativno i citostatski. Ne samo zbog nedostatka drugih političkih i ekonomskih pothvata, i hrvatska bi vlada trebala ozbiljno uzeti u obzir prijedlog da im pomogne liberalizacijom pristupa tom sredstvu.

Autor: Igor Lasić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić