Hrvatska želi da Kosovo i Srbija pronađu dugoročna rješenja

“Situacija na Kosovu je takva da se reflektuje na evropsku perspektivu cjelog regiona, pa je normalno da je Hrvatska zaintresovana za stabilnost zemalja zapadnog Balkana. U tom kontekstu se mora posmatrati i posjeta premijerke Jadranke Kosor Kosovu”, kaže za Deutsche Welle profesor Avni Mazreku, stručnjak za evropske integracije.

“Hrvatska je, kao prva zemlja kojoj je određen datum pristupa Evropskoj uniji i koja će se graničiti sa zemljama koje nisu članice Evropske unije, zaintresovana za političku i insitucionalnu stabilnost zemalja zapadnog Balkana. Zato posjetu hrvatske premijerke vidim kroz prizmu pritisaka države Hrvatske na Vlade Kosova i Srbije da za nerješene probleme pronađu dugoročna rješenja”, kaže Mazreku.    

Mazreku ističe da je u regionu aktuelna klima izgradnje dobrosusjedskih odnosa u skladu sa evropskim standardima i da Hrvatska ima važnu ulogu u poboljšanju tih odnosa. “Posjeta gospođe Kosor dolazi u jako interesantnom momentu za Kosovo, a vezuje se i za posjetu njemačke kancelarke Merkel zemljama regiona, Hrvatskoj i Srbiji. Samo dan nakon posjete gospođe Merkel Srbiji imamo posjetu gospođe Kosor Kosovu i zato mislim da je sve to dio agende Evropske unije za Zapadni Balkan”, dodaje Mazreku.

Normalna zaintresovanost Hrvatske za kosovsko tržište

Na Kosovu zajedno sa premijerkom Kosor boravi i grupa hrvatskih privrednika koji su sa kosovskim kolegama održali ekonomski forum na kome su razmatrali mogućnost saradnje, naročito nakon što je kosovska vlada uvela mjeru zabrane uvoza robe iz Srbije. Profesor Mazreku dodaje da su razgovori o proširenju ekonomske saradnje Hrvatske i Kosova logični ako se ima u vidu da je Hrvatska zajedno sa Kosovom bila dio bivšeg jugoslovenskog tržišta.

I ekonomski analitičar Ibrahim Redžepi ocjenjuje da je normalno da Hrvatska želi da proširi ekonomsku saradnju sa Kosovom. “Odnosi na političkom nivou ili ekonomski odnosi sa Hrvatskom već dugo vremena postoje i obim razmjene je jako veliki, iako nije na nivou koji je bio sa Srbijom. Sasvim je normalno da Hrvatska sada osjeti svoju šansu na Kosovu, jer se radi o velikim ciframa, oko 450 miliona dolara, koliki je bio uvoz iz Srbije. Ta roba nedostaje na Kosovu i to je sasvim logično da će biti zaintresovane i Hrvatska i Bugarska i Makedonija i Albanija i sve zemlje koje imaju šta da ponude kosovskom tržištu.”

Trenutna robna razmjena između Hrvatske i Kosova iznosi 57 miliona eura, a Redžepi ističe da Hrvatska na Kosovu može da plasira prije svega proizvode prehrambrene, hemijske i mašinske industrije.

Autorka: Zulfija Jakupi

Odg. Urednik: M. Smajić