„Hrvatima je bila važnija želja za normalnošću“
6. januar 2020
Agencija DPA javlja rezultate predsjedničkih izbora u Hrvatskoj gdje je „socijaldemokrat Zoran Milanović pobjednik predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. 53-godišnjak je došao na skoro 53% glasova, kako je javilo hrvatsko izborno povjerenstvo u nedjelju uvečer nakon prebrojanih 97% glasova."
Agencijska vijest podsjeća i kako je time spriječio ponovni izbor konzervativne dosadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je iza sebe okupila tek nešto više od 47% birača. „Relativno jasan poraz Grabar-Kitarović bi mogao izazvati u vladajućoj stranci HDZ nervozu i raspravu o političkom usmjerenju", piše DPA.
Makar mnogi mediji javljaju tek ovu vijest, neki od njih ipak i u podnaslovu sažimaju dojam njemačkih redakcija o proteklim izborima u Hrvatskoj. Tako Hamburger Abendblatt u podnaslovu piše: „Desničarska predsjednica je u utrku ušla sa prednošću svoje službe, njen lijevi protivnik sa obećanjem normalnosti. Ovo posljednje je očito bilo važnije: Hrvatska sad dobiva novog predsjednika", piše Hamburger Abendblatt.
To ističe i u svom članku Süddeutsche Zeitung: „U izbornoj borbi su veliku ulogu imale teme kao što je neučinkovita vlada i masovno iseljavanje. Grabar-Kitarović je imala prednost ući u utrku kao predsjednica, ali kritičari joj prigovaraju kako daje obećanja koja se ne mogu ispuniti i kako se ulizuje biračima. Socijaldemokrat Milanović je nasuprot tome obećao „normalnost", obzirom na „prividne rasprave" o povijesti koje vodi politička desnica. Hrvatska mora konačno ostaviti za sobom rat protiv Srbije koji je toj zemlji od 1991. do 1995. donio smrt i razaranja, ali i neovisnost", javlja Süddeutsche Zeitung.
Nešto opširniji tekst donosi Frankfurter Allgemeine Zeitung iz pera svog dopisnika Michaela Martensa koji ukazuje na velike sličnost sa proteklim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj: „Kolinda Grabar-Kitarović je bila upozorena: prije pet godina, u drugom krugu predsjedničkih izbora u siječnju 2015. joj je uspjelo pobijediti favoriziranog tadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića. Socijaldemokrat Josipović je poražen manje zbog sebe, koliko zbog nezadovoljstva mnogih Hrvata sa tada također socijaldemokratskom vladom koja izgleda da nije mogla naći lijek protiv gospodarskog pada Hrvatske", podsjeća FAZ.
Sad se zapravo ponovilo isto za predsjednicu iz redova HDZ-a zbog nezadovoljstva vladom pod vodstvom te stranke: „Tako Grabar-Kitarović čiji su izgledi za ponovni izbor još prije nekoliko tjedna izgledali prilično dobro, također mora odseliti iz predsjedničke palače nakon samo jednog mandata kao i njen prethodnik. Nije bila dovoljno suverena i uvjerljiva kao samostalna i osoba neovisna od dnevne politike da bi uspjela ostati u još jednoj petoljetki na čelu najmlađe članice EU", piše Michael Martens za list FAZ.
On njemačku publiku podsjeća i na dosadašnje djelovanje bivšeg premijera i novog hrvatskog predsjednika: „1966. u Zagrebu rođen Milanović, pravnik je te je, baš i kao njegova prethodnica, poznat po svojim nepromišljenim izjavama koji nerijetko štete prije svega njemu samom i njegovoj stranci. Potječe iz obitelji crvenog establishmenta u socijalističkoj Jugoslaviji. Ispunio je očekivanja tog miljea kad je pokušao zaštiti nekadašnjeg komunističkog oficira tajne službe optuženog za ubojstvo od pravnih posljedica. Tek na snažan pritisak EU koja je prijetila i financijskim sankcijama je Milanović popustio", podsjeća FAZ.
„U drugoj polovici godine se u Hrvatskoj opet bira: tada će se odlučivati o budućem sastavu Sabora, hrvatskog parlamenta. Predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću se neće trebati dva puta reći kako je poraz njene stranačke kolegice i upozorenje njemu samom", zaključuje članak objavljen u Frankfurter Allgemeine Zeitungu.
aš