Hrtkovci prije 18 godina: „Ustašo, seli se, šta čekaš!“
6. maj 2010
Ni nakon punih 18 godina u Srbiji niko nije odgovarao za protjerivanje nesrpskog stanovništva iz sela Hrtkovci i iz cijelog Srema.
Gotovo da niko više zvanično ne spominje ovaj događaj. Nevladina organizacija Vojvođanski klub iz Novog Sada je jedna od rijetkih organizacija koja ukazuje na ovaj progon. Predsjednik Vojvođanskog kluba Đorđe Subotić za Dojče vele podsjeća da je prošlo 18 godina, „promijenila se vlast ali se suštinski ništa nije promijenilo. Niko ko je učestvovao u progonu vojvođanskih Hrvata i Mađara iz Srema, iz Hrtkovaca, nije procesuiran.”
"Šešeljevci" širili strah i trepet
Subotić se prisjeća tih dana: “Noću, lupaju na prozor i viču: ‘Ustašo, seli se, šta čekaš!’, ‘Seli se, ili biraj dijete koje ti je draže’… Zaticali su zaklanog psa na pragu, s porukom: ‘Seli se, šta čekaš’… To su bili strašni dani!”.
Novinarka Nadežda Gaće se također prisjeća. Ona je sa grupom beogradskih intelektualaca krajem maja 1992. godine otišla u Hrtkovce da podrži katoličko stanovništvo. “Naravno, išli smo sa razlogom. Jer u to vrijeme su Šešeljeve paravojne formacije – za koje ja ne bih rekla da su paravojne jer su imale podršku države Srbije u to vrijeme – vršile strahovit pritisak na građane hrvatske nacionalnosti, i to ne samo u Hrtkovcima, već i u drugim mjestima po Vojvodini.”
Tribina podrške je, međutim, bila prekinuta. “Van Doma kulture, pripadnici Šešeljeve garde pravili su nemire, izgrede, urlali su, bacali su neko kamenje. Vladala je atmosfera straha kod građana druge nacionalnosti…”, navodi Gaće.
Protjerano oko 30.000 katolika
Predsjedniku Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju se pred Haškim tribunalom sudi, između ostalog, i za protjerivanje nesrpskog stanovništva iz Vojvodine.
Iako ne postoje precizni podaci, procjenjuje se da je u periodu od 1991. do 1995. godine prije svega iz vojvođanskog dijela Srema protjerano oko 30.000 katolika. Protjerani Sremci uglavnom se nikada nisu vratili svojim domovima. Danas u Hrtkovcima živi oko 70 odsto Srba, oko devet odsto Mađara i manje od osam odsto Hrvata. Prije rata, u selu je živjelo oko 41 odsto Hrvata, 19 odsto Mađara i 17 odsto Srba.
Autor: Dinko Gruhonjić
Odg. urednica: Marina Martinović