“Hoćemo malu revoluciju”
2. oktobar 2017"Ovdje smo od pet sati ujutro", govori 69-godišnja Sisca. Bez obzira na kišu koja neprestano pada, ona je sa svojim suprugom i snajom došla u industrijsku školu da glasa. Stoje odmah do vrata i žele, kako je rekla, 'da pišu istoriju'. Oko pola osam ujutro je u školskom dvorištu bilo oko 600 ljudi. Sisca, ne želi da kaže svoje pravo ime 'iz sigurnosnih razloga'. Ona će glasati 'ZA' nezavisnost zato što za svoju djecu i unuke želi bolju budućnost. "Madrid nas nikada nije poštovao. To se mora promijeniti."
Kaže kako je katalonski jezik pod pritiskom i kako bi više novca od poreza trebalo da ostane u Barseloni umjesto da ide u glavni grad Madrid. No, ona ne želi kompletnu nezavisnost, jer na kraju krajeva porodica joj živi u cijeloj Španiji. "Mi smo htjeli malu revoluciju. Ali, mi nismo separatisti." Ova crvenokosa žena sa bisernim minđušama govori sve to tako prirodno kao da da bi to sve bilo očigledno. "Ako bi mnogi glasali 'ZA', onda bi vlada imala bolju poziciju za pregovore za više samoopredijeljenja." Pitam se da li vlada s tim ne laže svoje birače. Ali, regionalna vlada se u najmanju ruku bori za više nezavisnost ili barem to tako kaže, kažem. "Ne, to vjeruju samo mladi, a svima preko 30 godina je jasno da je to nerealno."
"Oni su nam uzeli demokratiju”
Snimci su se jako brzo proširili društvenim mrežama. Policija je ušla u školu Jaume Balmes, oduzela biračke kutije i listiće. Jedna žena koja je bila očevidac za DW dijeli svoje iskustvo: "Kada su policajci htjeli ponovo da izađu napolje, ljudi su im prepriječili put - stari, žene, čak i djeca - a oni su postali nevozni i izvukli su pendreke i krenuli da udaraju ljude." Pri tom, mi smo htjeli samo da glasamo, kazala je. "Oni su nam uzeli demokratiju koju smo imali."
Nekoliko blokova dalje su pred drugom školom čekale stotine ljudi. Atmosfera je i ovdje bila napeta. "Policija bi mogla da dođe svakog trena", kazao je jedan muškarac koji već satima stoji u redu. "Upozorenje glasi: sjesti čim dođe policija." No iako dođe policija svi glasno poviču: "Ne bojimo se!" A penzionerka pokazuje biračima gdje da nađu listiće. Svako uzme po jedan s gomile i odmah stavlja "x" tako da svi vide. Jer, nema birališta koja su zaštićena. Glasanje se odvijalo sporo, a mobilna mreža koja je bila potrebna posmatračima na izborima da izbrišu ime sa liste birača, stalno jeo pucala. No, ni posmatračima nije baš najjasnije kako se može doći do vjerodostojnog rezultata s obzirom da je policija konfiskovala biračke kutije.
Ljudi su spavali pred vratima birališta kako bi bili sigurni da ih policija neće zatvoriti. Čak su i djeca zajedno s roditeljima spavala u školama i imali 'pidžama parti '. Na to ih je posebno ohrabrio pokret za nezavisnost. Mnoge kritike su stigle s protivničke strane zbog toga što su svjesno zloupotrijebljena djeca i dovedena u opasnost, a znalo se da će policija da reguje na biralištima. Angeles, koja nije željela da kaže svoje pravo ime je kazala: "Djeca su i na drugim mjestima gdje je opasno. Na primjer tamo gdje su borbe s bikovima."
Kada bi jedna grupa birača bila izbačena iz škole, onda bi se ponovo čulo vikanje: "Zatvori vrata! Zatvori vrata!" Vrata bi tako odmah bila zatvorena tako da je bilo teško prepoznati ko je izazvao sve to. Marc Borras Batalla, koordinator izbora ispred katalonske vlade kasnije mi je objasnio da je to bio policajac u civilu koji je htio da ispita stvar, ali su ga ljudi odmah prepoznali kao policajca. Jedan pomoćnik je kazao: "Oni su ovdje totalno paranoidni."
Provokacije na obje strane
Na trgu Plaza Catalunya u Barseloni su se u međuvremenu okupili kontrademonstranti sa španskim zastvama. Eric Martinez, protivnik referenduma i saorganizator antireferendumskih demonstracija kaže kako je njihov savjet građanima bio: "Ostanite kod kuće, jer su tu i provokatori s kojima ne želimo da imamo ništa. Želimo i da omogućimo policiji da obavlja svoj posao." Nekoliko zagovornika nezavisnosti počelo je da psuju, a jednom drugom su oteli zastavu.
Iza Martineza su se vidjele dvije ćelave glave, tetoviranih muškaraca sa španskim zastvama i Hitlerovim pozdravom. No, kada je bio suočen s tim rekao je da on s tim nema nkakve veze. A onda se sve dogodilo veoma brzo: oko 40 policajaca regionalne policije je njemu i njegovim podržavaocima zapriječilo put govoreći 'Napolje fašisti' - protjerali ga s trga. Kasnije je Francisco Oya, profesor istorije, kazao kako se to često događa, da separatisti često provociraju sa španskim zastavama i nacističkim simbolima. "Oni čine sve kako bi dekiskreditovali - 'španske patriote'.
Bilans koji je povukla separatistkinja i aktivistkinja Anna Arques u svakom slučaju glasi: "Mi smo već pobijedili." Pobijedili jer su ljudi izašli na birališta, ali i zbog slika koje su obišle svijet. Šta će se sada dogoditi? "Ne znam šta će španska vlada uraditi. Vjerovatno će sutra hapsiti članove vlade."
Prvi rezultati pokazuju da je 90 odsto izašlih birača na sporni referendum o nezavisnosti Katalonije glasalo 'ZA'.