Hoće li Zapad intervenisati u Siriji?

Sirijski predsjednik Bašar el Asad se očigledno boji moguće vojne intervencije Zapada u njegovoj zemlji. U posljednjem intervjuu, kojeg je dao argentinskoj agenciji Télam i listu "Clarín", on je odbacio američke optužbe da sirijska armija koristi hemijsko oružje. "Upotreba takvog oružja dovela bi do smrti hiljada ili desetina hiljada ljudi u roku od nekoliko minuta", pokušao je novinare uvjeriti Asad.

Početkom juna bi se trebala održati međunarodna konferencija o Siriji. Da li će do toga doći još je neizvjesno nakon američkih kritika upućenih Moskvi koje se odnose na isporuke oružja sirijskom režimu. Američki predsjednik Barack Obama do sada je odbacivao mogućnost intervencije u Siriji zbog čega je suočen sa sve brojnijim kritikama, jer je navodno dozvolio Damasku da pređe "crvenu liniju" kada je riječ o korištenju hemijskog oružja.

Mukotrpan proces

Rješavanje konflikta u Siriji biće teško i mukotrpno, kaže politolog Michael Ignatieff. On smatra da međunarodna zajednica ima obavezu da interveniše u ovoj zemlji i zaustavi Asada u njegovom  pohodu: "Njegove snage sigurnosti i milicije čine užasne masakre nad sopstvenim stanovništvom. Stoga se postavlja pitanje moguće međunarodne intervencije. Nadajmo se da će do nje doći jer bi u protivnom alternativa bila krvavi rat."

Broj žrtava u Siriji raste. Procjenjuje se da je u posljednje tri godine, koliko traju sukobi, život izgubilo između 70 i 150 hiljada ljudi.

Ignatieff rješenje vidi u dijalogu i smatra da je moguća opcija da se na predstojećoj konferenciji o Siriji SAD i Rusija dogovore da je neophodno zaustaviti dalje masakre i uništavanja. Bitno je kako kaže, da ruski predsjednik Vladimir Putin spozna da je Rusija dio rješenja, a ne problema.

Potreban mirovni plan

Ignatieff smatra da bi pod pritiskom Njemačke i drugih zemalja, dvije svjetske sile mogle razviti planove koji bi dovele do primirja i stvaranja prelazne vlade u Siriji. U tom slučaju bi i Asadu bilo omogućeno da se povuče sa vlasti. Bilo bi vrlo bitno, kako ističe Igniateff, da mogući sporazum garantuje teritorijalni integritet Sirije kao i opstanak državnih institucija: vojske, sigurnosnih službi i pravosudnih organa. Tek onda bi bio moguć dolazak međunarodnih trupa: "Njihov prvi zadatak bio bi da spriječe osvete. Dalji korak bi bio da se te sukobljene grupe naviknu na međusobne susrete i da pristanu da ponovo zajedno žive. To bi s obzirom na religioznu raznolikost i veliku količinu oružja u zemlji moglo biti teško",  navodi politolog Michael Ignatieff.

Autori: Karsten Knipp / afp, dpa / Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Marina Martinović