Hoće li se zahtjevi za azil u EU obrađivati ​​u Albaniji?

Albanski premijer Edi Rama ljutito je odbacio prijedlog. Njegova zemlja, rekao je Rama, nikada neće prihvatiti uspostavu izbjegličkih kampova za Europsku uniju. Albanija, nastavio je dalje, nije zemlja u koju možete baciti očajne ljude kao otrovni otpad koji niko ne želi. Željeti od Albanije napraviti lukobran za europske izbjeglice je opasno rješenje, poručio je Rama dalje. Čak i u zamjenu za ulazak u EU, glasila je Ramina poruka, njegova zemlja neće uspostaviti izbjegličke centre.

To je šef albanske vlade rekao njemačkom listu Bild 2018.godine. Ono što Rama tada "ni u kojem slučaju" nije želio provesti sada treba biti provedeno - na bivšoj vojnoj lokaciji u blizini grada Gjadera na sjeverozapadu Albanije, nekoliko kilometara od jadranske obale. Prema Deklaraciji o namjerama, koju su početkom 6. novembra 2023. u Rimu potpisali albanski premijer Edi Rama i njegova talijanska kolegica Giorgia Meloni, ovdje bi se trebao graditi prihvatni centar za tražitelje azila u Europi. Albanija želi prepustiti lokaciju talijanskim vlastima bez naknade.

Sve ovo trenutno puni medijske sadržaje i izaziva nemire u europskoj politici. Jer Meloni i Rama su to očito samostalno odlučili. "Ako dođe do realizacije projekta, bilo bi to prvi put da se takva ideja stvarno provede u praksi", kaže za DW Ruud Koopmans, stručnjak za migracije na berlinskom Sveučilištu Humboldt. 

Sigurna treća zemlja

U prošlosti je bilo pokušaja da se prihvatni centri za azilante uspostave izvan EU, ali bez uspjeha. U kolovozu 2023. propao je sličan dogovor između EU-a i Tunisa. A u junu 2023. britanski je sud zaustavio sporazum o izbjeglicama između Velike Britanije i Ruande jer mala srednjoafrička država nije bila sigurna treća zemlja.

Za sporazum Meloni-Rama ovaj argument pak ne važi. Ova balkanska država, koju od Italije dijeli samo Jadransko more, odavno ima status sigurne treće zemlje u EU. Prema sporazumu, oni migranti koje talijanska obalna straža spasi ili pokupi na otvorenom moru, trebali bi biti dovedeni u Albaniju. Djeca, žene i obitelji trebaju biti isključeni.

Albanija kao sredstvo odvraćanja

Desničarska populistička premijerka Italije nada se da će tako zadržati do 36.000 izbjeglica godišnje dalje od svoje zemlje. Prema podacima Eurostata, samo ove godine u Italiju je došlo 145.000 migranata. Sporazumom, čiji je tekst u međuvremenu objavljen, predviđeno je da će procedure za azil provoditi talijanske vlasti u skladu s talijanskim zakonom. Svako kome je priznato pravo na zaštitu treba biti doveden u Italiju. One, koji su odbijeni, treba brzo deportirati.

To zvuči jednostavnije nego što jest, jer u praksi zemlje podrijetla često ne surađuju i ne daju dokumente kandidatima za deportaciju. "To je problem s kojim se i Albanija mora suočiti. Ali, ako ljudi znaju da će morati čekati u Albaniji da možda budu odbijeni, sve manjeće im biti privlačno plaćati puno novca krijumčarima", kaže stručnjak za migracije Koopmans.

Opasnost od sekundarne migracije

Pellumb Nako, koji je bio ravnatelj Odjela za upravljanje granicama i migracijama u državnoj policiji u prethodnom sazivu Ramine vlade, vidi još jedan problem: "Izbjeglice će pokušati ilegalno prijeći granicu iz Albanije u Crnu Goru, a zatim u Hrvatsku", kaže Nako. "I onda je postavio pitanje:  Ako zatraže azil u Hrvatskoj i budu odbijeni, gdje će biti deportirani? U Albaniju ili u Italiju?" To, kako kaže Pellumb Nako, još nije razjašnjeno. 

EU je oprezno reagirala na sporazum. Europska komisija u Bruxellesu je saopćila da želi vidjeti dodatne detalje. Povjerenica EU za unutarnje poslove Ylva Johansson rekla je da sporazum mora biti u potpunosti u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda za izbjeglice.

Njemačka vlada još nije komentirala dogovor Meloni-Rama. No Njemačka također želi ispitati mogućnost podnošenja zahtjeva za azil izvan EU-a, rekla je u srijedu glasnogovornica vlade u Berlinu na pitanje DW-a. Međutim, ona je uputila na to „kako je teško pronaći zemlje, koje su spremne uspostaviti prihvatne centre".

"Italija zove, Albanija odgovara"

Albanski ministar unutarnjih poslova Taulant Balla rekao je za DW da Albanija neće postavljati druge prihvatne centre. Italijanski prihvatni centar je, kako je rekao, izuzetak jer je Italija učinila puno za Albaniju i "puno nam je pomogla u kriznim vremenima". Aludirao je na razdoblje od 1991. naovamo, kada su mnogi Albanci pobjegli preko mora u Italiju, kako bi se spasili od previranja nakon pada komunističke vladavine. U godinama koje su uslijedile, Italija je nastavila ekonomski i financijski podupirati Albaniju. Albanski premijer Edi Rama je taj poseban odnos Albanije s Italijom sažeo u jednoj rečenici: "Italija zove, Albanija odgovara", rekao je Rama nakon press konferencije s Meloni.

Genc Pollo, bivši potpredsjednik vlade i član oporbene Demokratske stranke (PD), ne vjeruje u ovaj narativ: Rama se više želi dodvoriti čelnicima EU-a i navesti ih da skrenu pažnju s njegovih ličnih korupcijskih skandala i kršenja demokracije, rekao je Pollo za DW. U izvještaju o napretku Europske komisije u Bruxellesu, objavljenom u 8. novembra 2023., Albaniji je data loša ocjena u borbi protiv korupcije.

Od prihvaćanja do teorija zavjere

Albanska javnost očito je podijeljena kada je riječ o sporazumu, što pokazuju i ulične ankete koje su provele albanske televizije: neki ispitanici smatraju da treba pomoći ljudima u nevolji, drugi su zabrinuti za sigurnost u zemlji.

Opozicija posebno zamjera što se sporazum ranije držao u tajnosti i traži raspravu o tome u parlamentu. Desno krilo opozicione stranke predvođeno bivšim premijerom Salijem Berishom naziva Ramu "izdajnikom".

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu