Hoće li se Merkel zbog Trumpa okrenuti Putinu?

Američki predsjednik Trump je svojom tvrdolinijaškom politikom unio novu dinamiku u odnosima između Njemačke i Rusije. Već 11. svibnja savezna kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin su telefonski razmijenili mišljenja. 15. maja u Bruxellesu će se s sa svojim iranskim kolegom sastati ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Velike Britanije. A 18. svibnja je planiran i susret Merkel-Putin u ruskom Sočiju.

"Tijekom telefonskog razgovora je naglašen značaj sporazuma za međunarodnu i regionalnu stabilnost", ta se formulacija našla u priopćenju Kremlja. Glasnogovornik savezne vlade Steffen Seibert je objasnio kako Putin i Merkel zajedno žele lobirati kod drugih zemalja potpisnica (Velika Britanija, Francuska i Kina) za opstanak sporazuma.

Na Kongresu njemačkih katolika u Münsteru, Merkel je kritizirala Trumpovu odluku prilično jasnim riječima: „Nije u reda da se jednostavno tek tako otkaže sporazum oko kojeg se pregovaralo 12 godina i koji je u Vijeću sigurnosti UN-a usvojen jednoglasno. To krši povjerenje u međunarodni poredak."

Što će reći Rusija i Kina?

Odlučujuće za „preživljavanje" sporazuma nije ponašanje Europe. Već prvenstveno politika Kine i Rusije. Kina je najveći kupac iranske nafte. U idućih deset godina Teheran i Peking žele povećati volumen trgovinske razmjene na oko 502 milijarde eura.

Rusija je 2014. S Iranom potpisala petogodišnji energetski ugovor vrijedan 20 milijardi američkih dolara, kojim je zaobišla zapadne sankcije protiv Teherana. Radi usporedbe: godišnja trgovinska razmjena između Njemačke i Irana trenutno iznosi tri milijarde eura.

Već u veljači ove godine ruski veleposlanik u Teheranu je, sudeći po jednoj vijesti ruske novinske agencije Tass, najavio da dvije zemlje traže alternativu američkom dolaru kao valuti za realizaciju zajedničke trgovine.

Najveća opasnost za opstanak atomskog sporazuma su takozvane sekundarne sankcije SAD-a prema onim firmama koje posluju s Iranom. I u Njemačkoj je po tom pitanju prisutna velika doza nesigurnosti.

Posljedica Trumpova odluke je da sad na snagu stupaju sve sankcije koje su vrijedile prije potpisivanja sporazuma. Još uvijek se ne može nazrijeti u kojoj mjeri će SAD sankcionirati njemačke i europske firme koje se ne budu pridržavale zabrane poslovanja.

Teoretski bi sve firme koje istovremeno trguju s SAD-om i Iranom, mogle biti pogođene sankcijama. Među njima su i proizvođač zrakoplova Airbus, francuski naftni koncern Total, automobilski koncerni Volkswagen, Peugeot, Renault i tehnički gigant Siemens.

„Država ne može štiti firme"

Po riječima njemačkog ministra vanjskih poslova Maasa, država teško može zaštiti njemačke tvrtke koje i dalje budu poslovale s Iranom od američkih sankcija. „Jednostavno rješenje kojim bi zaštitili poduzeća od svih rizika američkih sankcija ja ne vidim", kazao je političar SPD-a za list Bild am Sonntag. Heiko Maas zato računa s ostalim zemljama potpisnicama, koje ostaju privržene nuklearnom sporazumu s Iranom. U zajedničkim razgovorima mora se pričati i o tome kako se ubuduće može omogućiti trgovina s Iranom, dodaje Maas.

Ministar gospodarstva Peter Altmeier, koji će pratiti kancelarku Merkel na sastanku s Putinom idući tjedan, pogođenim je firmama ponudio „pravno i praktično savjetovanje kao sredstvo za ograničavanje štete".

Nije teško shvatiti njemačko defenzivno ponašanje oko ovog pitanja. Po navodima Američkog zavoda za statistiku, njemački izvoz u SAD je 2017. narastao na 118 milijardi američkih dolara – u usporedbi s tom svotom Iran je za Nijemce vanjsko-trgovinski „patuljak".

"Američki gorila"

"Sjedinjene Države su veliki gorila na svjetskoj pozornici", kaže za CNN američka stručnjakinja za trgovačko pravo Judith Lee. "Mi ne samo da pokušavamo kontrolirati naša vlastita poduzeća, već i firme drugih zemalja."

Trumpovo povlačenje iz multilateralnih sporazuma u Njemačkoj i Europi se tumači kao pokušaj Washingtona da „progura" američko pravo i politiku i izvan SAD-a. Šefica njemačkih socijaldemokrata Andrea Nahles odluku o Iranu je nazvala „velikim udarcem transatlantskom savezu".

Financial Times komentira da bi „8. svibanj mogao ući u povijest kao dan kada se SAD odrekao vjere u svoje saveznike". Europski zastupnik s najdužim stažem, Elmar Brok, u intervjuu za radio-postaju Deutschlandfunk rekao je kako je gorko razočaran potezima Washingtona.

"Zapadno jedinstvo se raspada, to nije partnerstvo", kazao je konzervativni političar. I sad bi Europljani s Rusima i Kinezima trebali pokušati da područje Srednjeg Istoka ostane regija u kojoj nema atomskog naoružanja, dodaje on.

Jedna se posljedica Trumpove odluke već nazire: Kina i Iran sve tješnje surađuju. Samo dva dana nakon izlaska iz nuklearnog sporazuma, Kina je otvorila novu željezničku prugu koja povezuje dvije zemlje. Ukoliko francuski koncern Total „zamrzne" svoje poslove s Iranom, kineska su poduzeća očito spremna preuzeti i taj dio kolača.