Hoće li Njemačka biti nagrađena za primanje izbjeglica
3. juni 2018
„Pa dobro, još uvijek nismo stigli tako daleko", izjavio je Steffen Seibert, glasnogovornik kancelarke Angele Merkel pokušavajući da ublaži izvještaj koji je prethodno objavio list „Frankfurter Allgemeine Zeitung". Glavna poruka izvještaja je sljedeća: Njemačka bi u budžetu Evropske unije za period 2021. – 2027. trebala dobiti oko 4,5 milijardi eura kao nadoknadu za opterećenje prouzrokovano izbjegličkom krizom.
I druge zemlje koje su primale veliki broj izbjeglica kao što su Italija, Grčka ili Švedska bi trebale dobiti više novca. To bi trebalo biti postignuto time što će se strukturni i investicioni fondovi EU koji su namijenjeni za posebno ugrožene regije, sada biti usmjeravani i prema kriterijima opterećenja nastalog zbog migracija.
„Angažman regija mora se prepoznati"
Do sada migracije nisu igrale ulogu u raspodjeli sredstava među zemljama EU. Ali, Seibert potvrđuje da je Njemačka zahtjevala ovu promjenu: „Njemačka je u pregovorima zagovarala da se angažman regiona i zajednica zemalja članica kada je u pitanju primanje izbjeglica treba prepoznati". Međutim, ideja koja je sada postala javna u krugovima Evropske komisije, mora biti potvrđena i od strane zemalja članica i Evropskog parlamenta. Kako će istočnoevropske zemlje prihvatiti činjenicu da će baš Njemačka dobiti više novca iz EU kase, niko ne zna.
„Nikada se nije radilo o kažnjavanju"
Njemačka savezna kancelarka u februaru u Briselu nije dobila podršku za prijedlog da pojedine zemlje-članice EU zbog nedovoljne saradnje u pitanjima izbjegličke politike, dobiju manje novca iz strukturnih fondova EU.
Loše riječi da je to bila akcija kažnjavanja moćne Njemačke, Seibert grubo odbija: „Saveznoj vladi ni u jednom trenutku se nije radilo o kažnjavanju. Mislim da je kažnjavanje nije odgovarajuće sredstvo ukoliko se želi ostvariti saradnja 27 država u Evropi". Ali, Evropskoj uniji dugo nije uspjelo da se dogovori u vezi fer raspodjele migranata. Između 2013. i 2017. prema oficijelnim podacima u EU je ušlo oko 1,7 miliona ljudi - polovina od toga u Njemačku.
I opozicija se slaže
Njemačka nije klasična zemlja primalac sredstava iz EU fondova: iznos koji zemlja dobije je mali. Ali ukoliko bi sada izbjeglička kriza igrala ulogu u raspodjeli, onda to barem malo mijenja stvari. Prema mišljenju stručnjaka, Njemačka bi mogla u periodu između 2021. i 2027. računati sa iznosom on nešto preko 15 milijardi eura – trećina toga bi bila sredstva za izbjeglice.
To i opozicija vidi kao pozitivnu stvar. Stručnjak za vanjsku politiku Kluba poslanika stranke Zelenih Frithjof Schmidt za DW je u vezi s tim izjavio: „Ukoliko EU u svoju strukturnu podršku uključi i prijem izbjeglica, to može biti korisno. Ali to ni u kojem slučaju ne bi trebalo biti zamjena za zajednički obavezujući prijem izbjeglica svih zemalja-članica, jer bi to onda bio pogrešan signal”.
To je samo jedan mali dio ukupnih fondova
Nije potpuno nemoguće da mnoge manje članice EU u istočnoj Evropi to interpretiraju upravo tako. Ako Njemačka zaista i dobije novac, onda bi to bio samo jedan veoma mali dio ukupnih strukturnih fondova. Poređenja radi, između 2014. i 2018. EU je među zemaljama članicama raspodijelila 280 milijardi eura iz strukturnih i investicionih fondova – u idućim godinama na raspolaganju je još veći iznos.