Hoće li Moskva pružiti ruku talibanima?

„Nismo zabrinuti" – Rečenica povjerenika ruskog predsjednika za Avganistan, Samira Kabulova, sažetak je reakcije Rusije na promjenu vlasti u Avganistanu. Ovaj diplomata je naglasio da Rusija ima „dobre odnose" kako sa ranijom avganistanskom vladom tako i sa talibanima. Pri tome je ta teroristička paravojska u Rusiji zabranjena.

Ambasada u Kabulu ostaje, vojnici vježbaju u Tadžikistanu

I dok Zapad djeluje šokirano i pokušava da hitno evakuiše svoje građane i pomagače iz Kabula, Rusija je naglašeno uzdržana. Ruska ambasada u glavnom gradu Avganistana spada u mali broj onih koje nisu evakuisane. Ambasador Dmitrij Širnov je u intervjuu za radio „Eho Moskve" pohvalio talibane, rekavši da je u pregovorima o obezbjeđenju ambasade njihov stav bio „dobar, pozitivan i poslovan".

Je li to Moskva bila bolje pripremljena od Zapada za ovo što se dešava? - Da, kaže Andrej Kazancev, stručnjak renomiranog rasadnika diplomatskih kadrova MGIMO: „Rusija se zaista pripremila bolje od drugih". Moskva je, prema njegovim riječima, jasno stavila do znanja da, poučena sovjetskim iskustvom, neće umarširati. Ona istovremeno pokazuje i spremnost da zaštiti bivše sovjetske republike u Centralnoj Aziji. Neke od njih, poput Tadžikistana, povezane su sa Rusijom kroz Organizaciju ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB).

„Održavane su vojne vježbe, oprobani su razni scenariji sprečavanja prodora terorističklih grupa preko granice", kaže Kazancev za DW. U utorak je Rusija počela novu vojnu vježbu u Tadžikistanu gdje ima jednu vojnu bazu. To je već treća vježba u regionu u poslednjih nekoliko nedjelja u kojoj učestvuje Rusija. Od svih bivših sovjetskih republika, Tadžikistan ima najdužu  granicu sa Avganistanom – više od 1300 kilometara.

Dvoglava strategija Rusije

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova s jedne strane radi na tome da se „upotreba oružja u odbrani Centralne Azije učini suvišnom", kaže Kazancev. Osim toga, „Rusija je u razgovorima sa važnim regionalnim akterima poput Kine, Irana, Pakistana i Indije"; diplomatski kontakti su važni jer postoji rizik od izbijanja novog građanskog rata u koji bi mogle biti uvučene i Centralna Azija i Rusija.

Volfgang Rihter, stručnjak berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP) opušten stav Rusije objašnjava time što se Moskva nikada nije predala iluziji Zapada da će u Avganistanu biti uspostavljena demokratija i poštovana prava žena. Na Zapadu je nastao utisak da Rusija tretira talibane kao pravu vlast, jer je imala kontakte sa njima na različitim nivoima, a predstavnici talibana su još u julu gostovali u Moskvi. 

No Rihter i pored toga ne vjeruje da je Moskva zaista opuštena. On kaže da Moskva ima „dvoglavu strategiju": da hoće da postigne dogovor sa talibanima kako oni ne bi pružali podršku ograncima Al Kaide u Centralnoj Aziji. Istovremeno Rusija jača centralnoazijske republike za slučaj da dođe do sukoba na granicama. Ključno pitanje za Rusiju bi moglo da bude: hoće li se talibani ograničiti na nacionalni projekat islamskog kalifata ili će, kao prije 20 godina, sarađivati sa islamističko-džihadističim snagama, kaže Rihter.

Kada bi Rusija mogla da prizna talibane?

Za Moskvu neće biti jednostavno da sa talibanima postigne dogovor, smatra moskovski istaživač Avganistana Andrej Serenko. On smatra da su nade ruskih diplomata da će talibani da se bore protiv struktura kao što su Al Kaida ili IS – pretjerane. „Granica između talibana i IS u Avganistanu je fluidna", kaže Serenko. No, on smatra da će Rusija odluke o tome donositi u dosluhu s Kinom.

Andrej Kazancev iz MGIMO smatra da je to što talibani u Rusiji imaju status terorističke organizacije „anahronizam" da je „na tehničkom nivou" taj status odavno trebalo ukinuti. Ali, on dodaje da bi ti moglo da se desi samo uz proces priznanja nove vlade u Kabulu. Rusija bi mogla da zauzvrat zatraži bezbjednosne garantije za Centralnu Aziju i eventualno obećanje da talibani neće podržavati terorističke grupe koje djelaju protiv Rusije.

A berlinski stručnjak Volfgang Rihter smatra da Rusija neće žuriti s priznanjem, te da će taj korak zavisiti od toga hoće li talibani da se vrate metodama „brutalne srednjovekovne vladavine". Po njegovom mišljenju, Rusija će ostati ispod praga diplomatskog priznanja. Povjerenik ruskog predsjednika za Avganistan, Samir Kabulov, za TV „Rosija 24" je rekao da će Rusija skinuti talibane sa liste terorističkih organizacija tek kada to učini Savjet bezbjednosti. Tako da će talibani najprije morati da pokažu koliko „civilizovano" postupaju. I ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je u utorak bio vrlo uzdržan.

Pomiješana osjećanja u Moskvi

Pobjednički pohod talibana je u Moskvi izazvao pomiješana osjećanja, jer tamo nije zaboravljena sovjetska trauma sa Avgnistanom. Zapadni mediji poslednje događaje vide kao poraz Zapada, „kao drugi Vijetnam", kaže Kazancev, ali i u Moskvi postoji zabrinutost jer bi ovo moglo poslužiti kao primjer sa islamističke grupe širom svijeta. I Andrej Serenko upozorava: moguće je stvaranje tadžikitanskih ili ruskih talibana – nastaje novi mit, protiv kojeg niko nije spreman da se bori.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu