Hoće li biti uveden porez na financijske transakcije?

Na području porezne politike u Europskoj uniji sve odluke moraju biti donesene jednoglasno, dakle mora ih podržati svih 27 država članica. Zbog toga su rasprave često duge i bez konkretnih rezultata. Nakon negativnih iskustava s financijskom krizom, 11 članica želi uvesti porez na financijske transakcije na burzama. 16 članica je protiv. Pa ipak ima šanse za uvođenje novog fiskalnog nameta. Jer, 11 država zagovornica na čijem su čelu Njemačka i Francuska, primijenilo je jedan trik: propisi EU-a predviđaju mogućnost "pojačane suradnje" skupine članica i izvan važećeg europskog prava. Zato je Europska komisija u veljači ove godine predložila propis o uvođenju spornog poreza. Jedini je problem što taj novi porez ne bi važio u drugim članicama Unije.

Špekulanti trebaju biti kažnjeni

Savezna kancelarka Angela Merkel zalaže se za uvođenje tog poreza. Na sastanku na vrhu koji se održava u srijedu (22.5.) u Bruxellesu ta odluka doduše nije na službenom dnevnom redu, ali će o njoj indirektno biti govora. Jer, raspravljat će se o poreznoj politici EU-a: o suzbijanju utaje poreza, bankarskoj tajni, poreznim oazama i budućnosti velikih financijskih središta u Uniji kao što su Luksemburg ili London. Važnu ulogu će igrati i različite porezne stope koje unutar EU-a važe za poduzeća kao i definicija porezne osnovice. Sve to je problematično, jer si države članice međusobno pokušavaju konkurirati atraktivnim poreznim modelima.

Kancelarka Merkel je uvjerena da je dobro to što će barem jedna skupina zemalja uvesti porez na financijske transakcije: "To je sigurno tek početak, bilo bi bolje kada bi svi sudjelovali. Ali to će barem biti moguće u okviru pojačane suradnje. Njemačka vlada će poduzeti sve da se što prije okončaju vijećanja o uvođenju poreza." Ona je u svojoj poruci objavljenoj na internetskim stranicama njemačke vlade objasnila da se zalaže za taj porez kako bi i banke i špekulanti snosili troškove financijske krize.

Tko će plaćati porez?

Europska komisija procjenjuje da će prihodi od poreza na financijske transakcije u 11 država iznositi 30 do 35 milijardi eura godišnje. No, europski Savez brokera upozorava da će taj porez na kraju platiti klijenti, a ne banke. Glavni tajnik Saveza Mark Spanbroek upozorava: "Trgovina drastično opada. To će isušiti tržišta i ljudi će otići poslovati negdje drugdje ili će izmisliti nove financijske proizvode." Sven Giegold, financijski stručnjak stranke Zeleni u Europskom parlamentu, smatra da lobisti pretjeruju i kaže: "Prodavač cvijeća na uglu ne trguje na burzi, ali cvjećarski koncern trguje. Tako će porez pogoditi one koji više koriste financijsko tržište."

On ističe da su cilj novog poreza špekulacije, a ne normalno trgovanje na burzama. Kaže da taj porez neće osjetiti oni koji novac ulažu dugoročno. To potvrđuje i Europska komisija te naglašava da će taj porez funkcionirati i onda ako ga ne uvedu sve države članice.

Na što će se trošiti novac?

Lobisti se već mjesecima međusobno bombardiraju studijama koje govore u prilog ili protiv poreza na financijske transakcije. Odluku će na kraju morati donijeti ministri financija država članica. Snažan otpor stiže iz Velike Britanije i Luksemburga. Obje zemlje su već pred Europskim sudom pravde podigle tužbe protiv tih planova. Britanski ministar financija George Osborne bori se na svakom sastanku sa svojim resornim kolegama protiv uvođenja poreza: "Mi ovdje govorimo o nečemu što će potisnuti jednu važnu poslovnu granu iz Europe." On upozorava da globalna konkurencija neće uvesti taj porez, pa će se ulagači preseliti na druga financijska tržišta.

Porez na financijske transakcije trebao bi biti uveden 1. siječnja 2014. godine. No mnogi stručnjaci u Bruxellesu smatraju da su ti planovi preoptimistični budući da se 11 država mora dogovoriti oko smjernice koja potom još mora biti pretočena u nacionalna zakonodavstva. Osim toga, još uvijek je sporno na što će se trošiti ti novi porezni prihodi. Hoće li biti uplaćivani u proračun EU-a? Ili će se primijeniti za suzbijanje nezaposlenosti među mladima u Europi? Ili će na kraju jednostavno ostati u nacionalnim proračunima?

Autori: Bernd Riegert/Andrea Jung-Grimm

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić