Hofer razumije Srpsku, van der Bellen Kosovo

 

Jedan austrijski politički analitičar nedavno je prokomentirao da su dvojica kandidata za predsjednika Austrije, nezavisni kandidat Alexander Van der Bellen i kandidat FPÖ-a Norbert Hofer, tragičari ove političke godine. Posmatrajući prilike oko austrijskih predsjedničkih izbora teško je ne složiti se s ovom tvrdnjom. 4. decembra Austrijanke i Austrijanci će po četvrti put ove godine birati saveznog predsjednika, a dvojica glavnih rivala Van der Bellen i Hofer će treći put stati pred birače.

Predsjednički izbori u Austriji su lakmus-papir budućeg političkog kretanja zemlje. Dok na jednoj strani gotovo sve partije, a posebno Zeleni i socijaldemokrati, podržavaju ljevičarskog kandidata i bivšeg predsjednika Zelenih Van der Bellena, pobjeda za kandidata FPÖ-a Norberta Hofera mogla bi značiti i etabliranje ove populističke i desničarske stranke na vlasti u Austriji te i formalno-politički označiti kraj Druge republike i Velike koalicije socijaldemokrata i narodnjaka.

Evropska perspektiva Zapadnog Balkana

Van der Bellen i Hofer dva su kandidata čiji politički stavovi po nizu pitanja ne mogu biti različitiji. Ti stavovi odražavaju se djelomično i u njihovom viđenju zemalja Zapadnoga Balkana. Oba kandidata naglašavaju, ipak, svoj lični interes te privrženost pristupanju zemalja Zapadnoga Balkana Evropskoj uniji: „Pristup Slovenije i Hrvatske EU bio je pozitivan čin, a pozdravljam činjenicu da i preostale zemlje Balkana imaju evropsku perspektivu“, kaže u razgovoru za DW Alexander Van der Bellen. Ovaj predsjednički kandidat ističe da sljedeći konkretan zadatak Unije mora biti integracija Zapadnog Balkana, ali uz ispunjenje pravnih uvjeta pristupa EU. I za Norberta Hofera budućnost Zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji: „Primanje zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju ključan je za buduću političku i privrednu stabilnost i miran suživot. Iako sve zemlje nisu u ovom trenutku spremne za prijem, moraju dobiti perspektivu za integraciju u Uniju“, ističe u intervjuu Hofer.

Ukoliko sjednu u stolicu saveznoga predsjednika, oba kandidata žele se posvetiti pitanjima Zapadnoga Balkana: Dok Hofer „u stilu Brune Kreiskog" želi pojačati svoju i ulogu Austrije kao medijatora u regionu, Van der Bellen obećava da će sa saveznim kancelarom i ministrom vanjskih poslova razmotriti mogućnosti kako Austrija može podržati zemlje Zapadnoga Balkana na putu u EU.

Upitani za razvoj situacije u Bosni i Hercegovini, te nedavni referendum u entitetu Republika Srpska oba predsjednička kandidata apeliraju na diplomatska rješenja, koja će zemlju voditi prema Evropskoj uniji. „Nadam se da će Vlade u Sarajevu i Beogradu u toku pregovora o pristupanju Evropskoj uniji biti motivirane u tolikoj mjeri da se i predstavnici bosanskih Srba više neće moći oteti evropskoj perspektivi“, kaže nam Alexander Van der Bellen, dok je Norbert Hofer svjestan komplicirane političke situacije u zemlji u postratnom periodu, pa ipak optimističan: „Bit će, ipak, moguće da se u narednim godinama iskrenim zalaganjem dođe do razumnog diplomatskog rješenja“.

Promjene granica „destabilizirajuće“

Ipak, oko statusa Republike Srpske, najavama njenog aktuelnog predsjednika Milorada Dodika kako razmišlja o mogućem referendumu o otcjepljenju iz Bosne i Hercegovine, te promjeni granica na Zapadnom Balkanu, dvojica kandidata iznose donekle suprotna viđenja. „Ne smatram da je dobro da Austrija jednostrano podržava bilo kojeg političkog lidera na Balkanu“, komentira Van der Bellen podršku FPÖ-a Miloradu Dodiku te insistira na već tradicionalnoj politici trajne neutralnosti Austrije. Promjene granica u Bosni i Hercegovini i regionu Van der Bellen smatra „destabilizirajućim". S druge strane, upitan o već dosta puta manifestiranoj podršci svoje stranke vlastima u Banjoj Luci Norbert Hofer naglašava da je kao budući predsjednik Austrije predstavnik cijele zemlje, a ne FPÖ-a.

Zalaže se, pak, za „pravo samoopredjeljenja naroda“ te ističe da je princip nepovredivosti granica na Zapadnome Balkanu napušten već početkom 1990-tih godina kada su „unutarjugoslavenske administrativne granice preko noći postale državne granice“. Za nastojanja Republike Srpske ka što većoj samostalnosti Hofer ima razumijevanja: „Ako se Bosna i Hercegovina odvojila iz tadašnje Jugoslavije – i to bez odluke naroda -, onda se nastojanja Republike Srpske mogu lakše razumjeti“, kaže predsjednički kandidat FPÖ za predsjednika Austrije, previđajući pri tome referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine koji je prema preporuci Badinterove komisije održan 1. marta 1992. i koji je  tadašnjoj Evropskoj zajednici poslužio kao temelj priznanja ove bivše jugoslavenske republike.

Srbija s „najboljim ocjenama"

Po pitanju priznanja Kosova kao mogućeg uvjeta ulaska Srbije u Evropsku uniju predsjednički kandidat Norbert Hofer nije se želio podrobnije izjasniti ističući da Srbija od svih zemalja Zapadnog Balkana ima „najbolje ocjene" u procesu pristupanja Evropskoj uniji, te da uskoro planira posjetu ovoj balkanskoj zemlji. Predsjednički kandidat Van der Bellen bio je, pak, nešto konkretniji: „Srbija je faktički preuzela ulogu lokomotive u bržem procesu pristupanja zemalja Zapadnoga Balkana Evropskoj uniji. Ipak, bez priznanja Kosova Srbija ne bi trebala ući u Evropsku uniju“, ističe Van der Bellen.

O doseljenicima sa Zapadnoga Balkana u Austriji oba predsjednička kandidata imaju dobro mišljenje. Ipak, kandidat FPÖ-a Norbert Hofer ističe da su mu prve komšije u Gradišću, pokrajini iz koje dolazi, Srbi te da je, sudeći prema iskustvu iz posljednjih desetljeća, integracija kršćanskih doseljenika u Austriji „lakše provodiva“.