Hoće li predsjednika izabrati Amerikanci - ili hakeri?

Što god da je Trump mislio kad je najavio moguću prevaru na predsjedničkim izborima, svakako je samo još produbio ionako već neviđeno duboku provaliju u američkom društvu između pristaša ovih predsjedničkih kandidata. Jer ako njihov miljenik ne pobijedi izbornim listićima, znači li to da će trebati izvojevati pobjedu - drugim sredstvima?

Proboj u centralni kompjuter Demokratske stranke Hillary Clinton je i drugoj strani pokazalo kako se u današnje doba komunikacija više ništa ne čini sigurnim. Stvar je postala još gorom kad su nadležne službe objavile kako je u proboju u server Demomratic Party National Comittee's (DNC) po svemu sudeći "sudjelovala neka strana vlada" - drugim riječima, vjerojatno Rusi. Što će onda biti na izborima? Tko će onda odlučiti o budućem predsjedniku SAD: građani, hakeri, neka strana vlada...?

Nema šansi - zbog tehnologije "iz kamenog doba"

David Becker iz Središta za elektronske izume i istraživanje u Washingtonu nam objašnjava da tko god uopće govori o lažiranju američkih izborima uz pomoć računala da očito uopće ne zna, kako točno funkcioniraju izbori u toj golemoj zemlji. U poslužitelj Demokratske stranke i njegovu bazu elektronske pošte je hakerima razmjerno jednostavno ući, ali čitav izborni sustav u SAD je upravo beznadno decentraliziran i razbacan po čitavoj zemlji. A računala na kojima se i zbrajaju lokalni podaci ne samo da u pravilu nemaju pristup internetu, nego uopće nisu niti u nekakvoj mreži.

"U Sjedinjenim Državama imate skoro 10 tisuća različitih izbornih jedinica i 50 saveznih država, a upravo su općine (counties) i gradovi nadležni za provođenje izbora." Da bude još teže za nekoga tko hoće "probiti" sistem, u toj zemlji se zapravo još uvijek koristi desetak potpuno različitih načina biranja: samo u nekima postoje elektronske glasačke "kutije" - odnosno tastature, ali oko 80% Amerikanaca će i dalje svoj glas ispisati na stari dobar papir.

"Sve u svemu, ako želite krivotvoriti izbore, trebate stvoriti zavjeru stotine i čak tisuće ljudi koji bi imali fizički pristup biračkim mjestima diljem SAD", objašnjava ovaj stručnjak za novu tehnologiju. No druga je priča sa takozvanim DNC - američkim sustavom za registraciju birača koji jest umrežen i u svjetskoj mreži. Marle King, izvršna direktorica Centra za elektronske sustave sveučilišta Kennesaw priznaje da je već bilo prodora u taj sustav. Makar se u međuvremenu stalno poboljšava sustav zaštite, to se i dalje teoretski ne može isključiti.

No sa tim sustavom se još ne mogu manipulirati izbori: to se mora i može tek na izbornom mjestu, makar će teško netko "izmisliti" mnoštvo novih identiteta i birača koji će onda svaki imati i svoj broj socijalnog osiguranja - broj koji svaki građanin ima do kraja života. A i dosadašnji pokušaji su pokazali kako motivi nikad nisu bili politički, nego kriminalni. Jer na taj način se može doći do osobnih podataka građana.

Zašto mijenjati ono što funkcionira?

Ali i Marle King objašnjava kako je najbolja zaštita američkom izbornom sustavu upravo činjenica da je on dijelom - upravo beznadno zastario obzirom na današnje računalno doba. "Godine i vrijeme ništa ne mijenja na učinkovitosti našeg izbornog sustava. I naši vojni piloti lete na avionima B-52, makar su skoro svi piloti mnogo mlađi od aviona na kojem lete. Ali ti avioni se i dalje koriste jer ispunjavaju svoje zadaće i jer su ekonomični u upotrebi", kaže King.

No što onda znači kad Trump kao predsjednički kandidat javno izrazi sumnju u pouzdanost sustava prebrojavanja glasova? Tu su oba stručnjaka jedinstvena u mišljenju: "Potpuno je opravdano da netko bude zabrinut u sigurnost, ali njemu nije bio cilj da tu sigurnost poboljša, nego da izazove zbrku i izazove nepovjerenje u sam izborni postupak tako da netko možda i ne izađe na izbore", misli David Becker. Tu se slaže i Marle King: "Za mene, glavna prijetnja kojom smo izloženi je to potkopavanje povjerenja. Ako počnemo sumnjati u vjerodostojnost procesa, onda je tek kratki korak i da posumnjamo u ishod izbora."

Ali svatko tko doista poznaje tehnologiju američkih izbora - a čak i predsjednički kandidat kao što je Trump bi barem mogao to znati, onda će također znati da je lažiranje veoma teško moguće. Sjećamo se izbora na Floridi i natjecanju George W. Busha i Al Gorea i izbornih listića koji jesu - ili nisu bili probušeni tamo gdje su trebali biti i naravno da su određene greške uvijek moguće. Ali predsjednika neće birati hakeri i strane tajne službe: njega - ili ipak nju, će izabrati američki građani.