„Haški sud je postao karikatura“

Predstavnici bh. udruženja koja okupljaju preživjele žrtve genocida i drugih ratnih zločina nezadovoljni su odlukom Sudskog vijeća Haškog tribunala da optuženi za ratne zločine u BiH i Hrvatskoj Vojislav Šešelj bude privremeno oslobođen. Predsjednik „Udruženja žrtava i svjedoka genocida“ Murat Tahirović kaže da puštanje Šešelja na slobodu znači da žrtve neće dobiti dio satisfakcije zbog čega je Haški sud i osnovan.

Šešelj jeste bolestan, ali sudije nisu

„Dolaskom Theodora Merona na čelo Haškog tribunala taj sud je krenuo u suprotnom smjeru koji je imao do tada. Nažalost, činjenica je da je Šešelj bolestan, ali je isto tako činjenica da nisu bolesne sudije i da su mogle presuditi Šešelju. Pored Slobodana Miloševića, generala Momčila Perišića sada imamo i Šešelja. I to je još jedan udar na žrtve“, rekao je Tahirović.

Predsjednica Udruženja „Majke Srebrenice“ Hatidža Mehmedović ističe kako „svi znaju ko je odgovoran za agresiju na BiH i ko je poklao, pobio i silovao nevine žrtve“. Ona ističe da, puštajući Šešelja na slobodu, Sudsko vijeća Haškog suda poručuje budućim generacijama da su zločini dozvoljeni. „Skoro svi ratni zločinci iz Srbije su oslobođeni. Međunarodni sud u Hagu postao je karikatura. Treba suditi na osnovu pravde, a ne želje pojedinca. Ovo je poniženje za žrtve i pokušaj da se sa Srbije skine odgovornost za ratove devedesetih godina“, kaže za Deutsche Welle Hatidža Mehmedović.

Kritike na račun Haškog suda

Članica Upravnog odbora REKOM-a (Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim kršenjima ljudskih prava) Nataša Kandić smatra da se Haški sud nalazi u „veoma nezgodnoj situaciji“ te da na vansudski način rješava slučaj Vojislava Šešelja. „Slučaj Vojislava Šešelja završava se kao još jedno vrlo neuspješno djelovanje Haškog tribunala. Sud hoće da opere ruke od ovog slučaja ne želeći da još jedan optuženi umre u Tribunalu. Ovako nešto neprimjereno je jednoj sudskoj instituciji“, ocijenila je Nataša Kandić.

Nekadašnja glasnogovornica bivše glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, Florence Hartmann, tvrdi da je Šešelj pušten sa statusom osumnjičene osobe bez odluke da li je kriv ili je nevin. „Poslije toliko godina ovo je neshvatljivo. On se predao 2003. godine. Nije problem što je pušten sada zbog svog zdravstvenog stanja, pitanje je šta se dešava sada s tim suđenjem, zašto predsjednik Suda ne spominje ništa šta se dešava sa presudom već četiri godine i kad će biti napisana presuda“, rekla je Hartmann za internetski portal Klix.ba.

Od političara u BiH, puštanje Šešelja na privremenu slobodu komentirao je predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik. On smatra da je „nonsens to što je Haški tribunal držao Vojislava Šešelja 12 godina u pritvoru bez osuđujuće presude“. „Sada možemo da vidimo da je Haški tribunal masovno kršio ljudska prava i u ovom i još nekim drugim slučajevima, te držao u pritvoru ljude daleko duže nego što je to u bilo kojem pravnom sistemu moguće i dozvoljeno", ocijenio je Dodik.

Reakcije u Srbiji i Hrvatskoj

I u Srbiji su različite reakcije na „privremeno oslobađanje“ Vojislava Šešelja. „Da se u Srbiji živi bolje, Šešelja bi dočekali kao veliku žrtvu. Pošto živimo jadno i bijedno, on će biti jedina nada i slamka spasa da se izvade iz močvare u koju su nas galopirajuće uveli Aleksandar Vučić i Tomislav Nikolić“, kazao je potpredsjednik Srpske radikalne stranke Milorad Mirčić. On je rekao kako će u Beogradu biti upriličen i miting na kojem će se Šešelj obratiti građanima. Srbijanski ministar za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Aleksandar Vulin smatra da je puštanje Šešelja na privremenu slobodu „politička poruka“ Haškog suda i „pokušaj destabiliziranja Srbije“.

Mediji u Hrvatskoj podsjetili su na Šešeljeve poruke u Skupštini Srbije iz 1991. godine, kada je lider srbijanskih radikala poručio da granica „nove Jugoslavije“ treba da bude na liniji Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica. „To je granica na koju armija (bivša JNA) mora povući sve svoje trupe“, rekao je tada Šešelj. Građani Vukovara posebno su ogorčeni na odluku Sudskog Vijeća. „Mislim da nije u redu da ga puste, s obzirom na sve ono što je počinio“, rekao je građanin Vukovara. „Po mom mišljenju Vojislav Šešelj je ratni zločinac“, rekla je, između ostalog, potpredsjednica vlade Republike Hrvatske Vesna Pusić u izjavi za Dnevnik.hr, ali i naglasila da poštuje sudsku proceduru.

Lider srpskih radikala Vojislav Šešelj proveo je nepunih dvanaest godina u Haškom tribunalu, a optužen je za brojne ratne zločine. Optužnica protiv njega podignuta je 14. februara 2003., a u Haški pritvor je prebačen 24. februara iste godine. Suđenje je počelo četiri godine kasnije, 7. novembra. Sudilo mu se za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti za koje se navodi da su počinjeni od 1991. do 1994. nad nesrpskim stanovništvom velikih dijelova BiH, Hrvatske i Vojvodine, kao i za nepoštivanje Haškog suda.