Hapšenje nakon sedam godina života u 20 kvadratnih metara
11. april 2019
Juna 19. 2012. godine za Juliana Assangea počelo je stanje koje on sam poslije naziva „hapšenje bez optužbe". Tog dana, prije skoro sedam godina, osnivač Wikileaksa je pobjegao u ambasadu Ekvadora u Londonu i zatražio politički azil. Prije toga je propao prigovor na njegovo izručenje Švedskoj.
U Švedskoj je u jesen 2010. godine izdat nalog za hapšenje ovog rođenog Australijanca. Optužba: Assange je navodno Švedskoj silovao jednu ženu, kao i seksualno uznemiravao druge žene. Osnivač Wikileaksa to i danas poriče i navodi da su optužbe politički motivirane.
Kada se našao u Švedskoj, bojao se da bi mogao biti prebačen u SAD zbog sporazuma o izručenju.
250 hiljada povjerljivih dokumenata
Kada je Assange aprila 2010. na svojoj platformi Wikileaks objavio video "Collateral Murder", Washington ga smatra državnim neprijateljem. Na videu je prikazan napad američkog helikoptera na Bagdad, pri kojem je ubijeno 11 ljudi, među kojima dva novinara.
Ova internet platforma na kraju objavljuje više od 250 hiljada povjerljivih dokumenata od američkih ambasada širom svijeta kojima jasno javnosti stavlja do znanja da je američka tajna služba NSA pored ostalih špijunirala i kancelarku Angelu Merkel.
U Sjedinjenim Američkim Državama do danas – barem zvanično – nema optužbe protiv Assangea, ali poznato je da Washington ne oprašta lako whistleblowerima. To pokazuje i primjer hapšenja Chelsea Manning, koja je bila jedna od najvažnijih izvora za Wikileaks.
Ona je osuđena na 35 godina zatvora, ali je nakon skoro sedam godina vojnog pritvora puštena na slobodu zbog pomilovanja američkog predsjednika Baracka Obame u maju 2017. godine.
Sam sa mačkom i lampom za dnevnu svjetlost
To su dobri razlozi za osnivača Wikileaksa da zatraži azil u ambasadi Ekvadora u Londonu. Od tada je, zajedno sa svojom mačkom, živio u kancelariji ambasade veličine 20 kvadratnih metara, čiji je najvažniji komad namještaja, prema izvještajima medija, bila lampa za dnevnu svjetlost. Inače, ambasada ne posjeduje vrt. Ovaj 47-godišnjak je sa spoljnim svijetom kontaktirao samo putem telefona i kompjutera, a govorilo se da je hrana Assangeu dostavljana iz jednog puba.
Ambasadu nije mogao napustiti svojevoljno, bez obzira što je švedsko sudstvo poništilo nalog za njegovo hapšenje krajem maja 2017. Godine, jer ubrzo nakon odluke Švedske, britanska policija je objavila da će uhapsiti Assangea ukoliko napusti područje suvereniteta Ekvadora.
Australijanac će time prekršiti uslove, stoji u obrazloženju za hapšenje.
Ali,Assange se ipak radovao švedskoj odluci da povuče nalog za njegovo hapšenje, te na Twitteru piše da takva odluka najvažnija pobjeda "za mene i za UN sistem ljudskih prava”.
Ipak, on i dalje ostaje u „pritvoru" u kancelariji ambasade i vremenom njegovo zdravlje postaje sve lošije. U februaru 2016. godine njegova majka je za ABC izjavljuje da Assange ima problema sa srcem, hroničnu upalu pluća i jake bolove u ramenima.
Ipak izručenje SAD-u?
Nakon što Ekvador Assangeu oduzima diplomatski azil, britanske vlasti ga hapse jer je prekršio uslovnu kaznu. Pravnici smatraju da je to upitno. Težina takvog prekršaja je na dnu krivične odgovornosti, objašnjava Nikolaos Gazeas, stručnjak za međunarodno krivično pravo, u razgovoru za DW. Nalog za hapšenje je bio neproporcionalan sa ekstremnom situacijom u kojoj je Assange živio godinama.
Radi li se ipak o tome da se Assange izruči Sjedinjenim Američkim Državama?
Američko pravosuđe već više od dvije godine poriče da vode istragu protiv Assangea, te da pripremaju optužnicu. Ali u novembru 2018, međutim, došlo se do informacije da su tačke optužnice protiv Assangea u SAD-u očigledno već dobro razrađene. Optužuje se za zavjeru, krađu državne imovine i kršenje zakona o špijunaži.
Slučaj Moreno
Po svemu sudeći, osnivaču Wikileaksa se ne piše dobro. Njegova reputacija kao borca za slobodu izražavanja također je posljednjih godina pretrpila nedaće: za Wikileaks se sumnja da je sarađivao i sa Rusijom, a Assange je i pod sumnjom da je želio uticati na francusku predsjedničku kampanju.
Podrška Ekvadora je oslabila nakon što je Lenín Moreno izabran za novog predsjednika Ekvadora u aprilu 2017. godine. Sam Moreno je osnivača Wikileaksa nazvao "hakerom", a još tokom predsjedničke kampanje, Moreno je Assangea upozorio da se ne upliće u politiku ove južnoameričke zemlje. U oktobru 2017. oduzeo mu je pristup internetu i telefonu.
Kada su se prije nekoliko sedmica na internetu pojavile fotografije koje su dokazivale luksuzni i razuzdani način života Morena, ovi su odmah za to optužili platformu Wikileaks. Moreno je također optužio Assangea za zloupotrebu uručenog mu azila. Iako je Assange negirao sve te navode, Ekvador ga je lišio diplomatskog azila i prepustio ga britanskoj policiji.