Haos na Lezbosu
3. mart 2020
Oni blokiraju ulice koje vode do izbjegličkog kampa Moria: mještanima Lezbosa je puna kapa, oni ne žele još više migranata na svom ostrvu. U već pretrpanom kampu vladaju katastrofalni uslovi. No, mnogo je novih pridošlica koji su u nedjelju ujutro uspjeli doploviti brodom iz Turske. Grčki mediji izvještavaju da je riječ o 300 osoba. Oni bi autobusima trebali biti prebačeni u kamp Moria. No, za sada je ulica blokirana.
Christina Chatzidaki ne može vjerovati da se sve to događa na njenom ostrvu. A izbjeglice na Lezbosu nisu prisutne tek od 2015. godine, kaže ova 87-godišnjakinja, već od devedesetih godina prošlog stoljeća. Ona se još tada angažirala da pomogne onima koji traže zaštitu. Tada su izbjeglice dolazile iz ratom zahvaćene Jugoslavije. Ona se i danas zalaže za uspostavljanje dobrih odnosa između mještana i migranata. Trenutno se ovdje nalazi oko 25.000 izbjeglica koje žive u potpuno pretrpanom , nehigijenskom šatorskom haosu u izbjegličkom kampu Moria.
Uskoro bi ih moglo biti i puno više. Vijest da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sirijskim izbjeglicama otvorio granice prema Grčkoj je loša za stanovnike ostrva Lezbos, Hios i Samos. Situacija je već eskalirala na kopnenoj granici između Turske i Grčke. Grčka policija je do sada spriječila više od 10.000 migranata da pređu granicu, navodi Ministarstvo za migracije u Atini.
Čaša je prelivena!
Suočeni sa sve većim brojem migranata, stanovnici Lezbosa, Hiosa i Samosa već odavno se osjećaju ostavljenim na cjedilu od vlade u Atini i Evropske unije, koje se i dalje oslanjaju na izbjeglički sporazum s Turskom. Njima je neshvatljivo zbog čega oni još vjeruju u uspjeh ovog sporazuma.
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis je dvjema mjerama želio situaciju staviti pod kontrolu: pooštrenim zakonom o azilu, kako bi se što više ljudi moglo vratilti u Tursku i izgradnjom izbjegličkih centara zatvorenog tipa na ostrvima. Eskalacija na grčko-turskoj granici pak pokazuje da je Ankara očito ozbiljna i da želi odustati od provođenja izbjegličkog sporazuma. A među stanovnicima ostrva postoji snažan otpor protiv centara zatvorenog tipa.
„Ne možete ljudi, koji sa nama ovdje mjesecima i godinama, staviti u jednu vrstu zatvora", kaže jedan vlasnik radnje u centru Mytilinija, najvećeg grada na Lezbosu. "Na taj način ćemo od njih napraviti kriminalce." I iz ovog razloga su prošle sedmice brojni mještani izašli na ulice i sukobili se s policijom. Njihova poruka Atini i Briselu glasi: Čaša je prelivena! Oni ističu i da su građani, volonteri i borci za ljudska prava godinama ukazivali na to da takva situacija nije održiva ni za izbjeglice, kao ni za ostrvljane.
Glad i nasilje u izbegličkim kampovima
"To je neviđena situacija. Po prvi put su svi na ostrvu jedinstveni, od krajnjih desničara do krajnjih ljevičara", kaže jedan 40-godišnji nastavnik. No, grčka vlada čvrsto se drži svojih planova za izgradnju centara zatvorenog tipa. Kao reakciju na proteste ona je poslala specijalne policijske snage. Radovi na izgradnji centra na Samosu su već počeli. Na Lezbosu mnogi stanovnici to žele spriječiti po svaku cijenu.
"Ne mogu od nas napraviti ostrvo Ellis", kaže Christina Chatzidaki, koja trenutnu situaciju pokušava uporediti s malim ostrvom na području New Yorka, koji je 30 godina bilo zbirno mjesto za migranata koji dolaze u Sjedinjene Američke Države. Nju nervira i to što ljude na Lezbosu paušalno optužuju za ksenofobiju. Neonacisti postoje, ali je riječ tek o jednoj maloj grupi, kaže ona, te ističe da je većina jednostavno preopterećena: "Mytilini broji 30.000 stanovnika, a istovremeno je na ostrvu još 25.000 izbjeglica. Samo ta uporedba pokazuje koliko je cijela situacija apsurdna."
I u izbjegličkim kampovima raste napetost i uvijek iznova dolazi do sukoba. Tražioci azila često, umjesto predviđenih šest mjeseci, na okončanje postupka za dobijanje azila čekaju godinama. Jedan 42-godišnak iz Nigerije je u Moriji još od 2017. godine. Uslovi su, kaže, nepodnošljivi: "Molim vas, izvucite nas odavde. Ovo je patnja. Molimo Evropljane da nam pomognu."
Salam Aldeen je upućen u situaciju. On je osnovao dansku nevladinu organizaciju Team Humanity, koja upravlja centrom koji se nalazi odmah pored izbjegličkog kampa. Grčka policija ga je prošle godine protjerala iz zemlje. Aldeen pretpostavlja da je bio trn u oku vlasti zbog toga što je ukazivao na loše uslove i razgovarao s novinarima. Njega brine to što Turska ponovo pušta izbjeglice ka Evropi: "Mnogi ljudi će doći i ponovo ćemo imati brojne utopljenike. Grčka vojska će jednostavno ljude vratiti nazad i uzrokovati nesreće."
Čak ni oni koji se uspiju doći do grčke obale, ističe on, nisu sigurni: "Neće biti dovoljno hrane. Situacija u kampu će eskalirati, doći će do sukoba s policijom i ljudi na ostrvu će izgubiti strpljenje. Stanje je više nego kritično."
EU u utrci s vremenom
Sotiris Serbos, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Demokrit u gradu Komotini, uzda se u EU. Ona sada, kako ističe, konačno mora razviti održivu strategiju, posebno u odnosima sa Turskom: "EU je u utrci s vremenom. Kratkoročan pristup problemima, vječno čekanje de se stvari nekako riješe - tome sada treba stati u kraj." Serbos smatra da sporazum o izbjeglicama s Turskom nije efikasan, te iznosi svoju kalkulaciju: "Od 150.000 migranata koji su došli u Grčku od postizanja sporazuma, samo 2.000 osoba je deportirano, odnosno 1,3 posto".
Serbos zahtijeva pravednu raspodjelu izbjeglica u sve zemlje zajednice, iako se mnoge članice EU tome protive. "U ovoj situaciji moramo preispitati svoje stavove. Moramo razviti novu strategiju i ljude iz Turske direktno preseliti u odgovarajuće zemlje."
Većina ljudi na Lezbosu je izgubila nadu da će se u Briselu nešto dogoditi. Oni strahuju da će turisti, kao i tokom prethodne dvije godine, ponovo izbjegavati njihovo ostrvo - iako su izbeglice smještene samo u glavnom gradu ostrva Mytiliniju i u kampu Moria. Vjerovatno će doći do dolaska još većeg broja ljudi koji traže zaštitu: Čim se vjetar utiša i vrijeme bude toplije, kao i tokom proteklih ljeta, broj izbjeglica koji dolaze sa čamcima iz pravca turske obale značajno će se povećati - sa ili bez postizanja dogovora s Turskom.