Halal proizvodi - šansa za BiH
27. septembar 2018Arapska riječ “halal” znači “ono što je dopušteno”, za razliku od riječi “haram” za ono što je zabranjeno prema tradicionalnim islamskim propisima. U skladu s tim propisima utvrđeni su i Halal standardi, kako bi se propis "dozvoljenog” primjenjivao u proizvodnji i uslugama.
"Da bi proizvod bio halal mora zadovoljiti dva kriterija - ne smije sadržavati ni jedan haram sastojak, a drugi se odnosi na njegovu sigurnost za upotrebu”, kaže za Deutsche Welle Damir Alihodžić, direktor Agencije za halal certificiranje sa sjedištem u Tuzli.
Alihodžić pojašnjava da „nije dovoljno samo da proizvod ne sadrži svinjsko meso, nego i da su životinje, koje su dozvoljene, hranjene biljnom hranom, bez primjesa koštanog brašna i drugih energetskih dodataka u hrani za stoku i perad kao što je svinjska mast, evidencija o eventualnom liječenju i upotrebi antibiotika jer se mogu prenijeti na ljude, te da je životinja zaklana na halal način i da prođe dovoljno vrijeme iskrvarenja”. Naime, kako kaže Alihodžić, “to je potrebno jer krv je najbolji medij za razvoj mikroorganizama što dovodi do brzog kvarenja proizvoda, teže obrade i drugih smetnji”.
U halal proizvodima strogo su zabranjeni i aditivi "kao što je želatin, mono i digliceridi masnih kiselina, karminska crvena boja koji mogu biti svinjskog ili porijeklom od insekata, a koji se koriste u prehrambenoj industriji”, što potkrepljuje činjenicu da se o halal proizvodima, odnosno halal certificiranju nedovoljno zna, pa se često sve veže za zabranu konzumiranja svinjetine i alkohola za muslimane. Alihodžić, međutim, navodi da halal “zabranjuje GMO, kloniranje, te zahtijeva strogi nadzor nad upotrebom veterinarskih lijekova, herbicida, pesticida i fungicida”.
Potencijal EU tržišta
Također kaže i da je pogrešna percepcija da su isključivo muslimani konzumenti halal proizvoda, dodajući da su čak dvije trećine konzumenata halal proizvoda u Europi - nemuslimani. Europsko tržište, u svakom slučaju, pruža brojne mogućnosti za izvoz halal proizvoda, kao i tržište istočnih, većinski muslimanskih zemalja.
"Samo taj sektor može biti dostatan BiH po pitanju industrije, zapošljavanja, recimo u prehrambenoj industriji za neko tržište. Ako govorimo samo za Europu, govorimo o preko 50 miliona potencijalnih korisnika, ali možemo govoriti i o svjetskom tržištu, o 1.7 milijardi muslimana”, tvrdi Amer Bukvić, predsjednik Uprave Bosna Bank International (BBI), koja sa Islamskom razvojnom bankom i Islamskom zajednicom u BiH organizira međunarodni sajam halal industrije Sarajevo Halal Fair (SHF), od 27. do 29. Septembra. Učešće na sajmu već su potvrdile brojni privrednici iz Malezije, Saudijske Arabije, Turske, Bahreina, ali i Srbije, Makedonije, Albanije, a bit će promovirana i halal kuharica “Iz Nahline halal kuhinje”, priređena u Hrvatskoj.
Interes za Halal certifikat raste
Isto tako, za Halal certifikat nisu zainteresirane samo firme u BiH, pa je Agencija za halal certificiranje certifikat izdala za više od 130 kompanija u BiH, Crnoj Gori i Srbiji. U srbijanskoj mesnoj industiji "Carnex” iz Vrbasa tvrde da je "uvođenje Halal certifikata za Carnex kao kompaniju koja pretenduje da postane regionalni lider u industriji u kojoj posluje, predstavljalo prirodan korak u pravcu ispunjavanja očekivanja i potreba potrošača – kako onih postojećih, tako i budućih”.
"Posjedovanje međunarodno priznatih standarda, kao što su ISO 9001, ISO 14001, ISO 18001, HACCP, BRC i IFS i naravno Halal, predstavlja imperativ pouzdanosti i kvaliteta proizvoda neophodan za mogućnost plasiranja Carnex proizvoda u zemlje i područja sa posebnim zahtijevima u oblasti prehrambene industrije”, navodi se, između ostalog u saopćenju Carnexa za Deutsche Welle.
Rast halal industrije iz godine u godinu, navodi Bukvić, je enorman. Naglašava da se sve više pojačava i utrka za predstavljanjem i plasmanom halal proizvoda, “pa se sajmovi organiziraju od Nizozemske, Francuske, Engleske, da ne govorim o Dubaiu, Turskoj ili Kuala Lumpuru... U svakom slučaju smatram da je to industrija koja ima realnu šansu u BiH”.
Iskoristiti kapacitete u BiH
U tome je, dodaje Bukvić, i smisao sajma - skratiti put između proizvođača i potrošača, na primjer između Malezije, Indonezije ili Indije i Europe, odnosno ponuditi ono za što, kako smatra, BiH ima kapacitete.
"Dosta naših fabrika ne koristi svoje kapacitete u velikim mogućnostima”, smatra Bukvić, a rješenje vidi u mogućim zajedničkim ulaganjima sa postojećim proizvođačima u BiH, u smislu pokretanja novih proizvodnih linija.
"Trebamo znati da to što ima nekih 50 miliona muslimana u Europi, ne znači da svi žele jesti isključivo naše somune i tarhane. Oni imaju svoje kulturološke pozadine, dolaze sa različitih kontinenta... često jedu ljute, začinjene sosove, hranu koju mi ne koristimo i ako hoćemo da to tržište iskoristimo, moramo se prilagoditi tim konzumentima”, kaže Bukvić.
To se, dodaje, ne odnosi samo na prehrambenu industriju, već i na "farmaceutsku, turizam, modnu industriju, te sve druge segmente koje mi možemo napraviti. Nama je u interesu da postanemo taj neki gateway (poveznica op.a.) u oba smjera i prema muslimanskim tržištima i prema europskim muslimanima”, kaže Bukvić.
Zapreka ipak ima. Na žalost, energija u BiH znatno više se troši na politička previranja i trzavice, nego na ekonomiju, a ekonomska politika svodi se na zaduživanja, a ne na razvoj.
Fokus na ideje, ne na svađe
"Kada nemate ideja, kada nema inovacija, onda se vrtimo u krug i ja vidim sve ove konflikte i priječenje jedni drugima kao nedostatak konkretnih vizija i ideja”, smatra Bukvić. Onog momenta kada se to promijeni, dodaje, "neće više nikome biti interesantne razne potencijalne svađe na raznim osnovama - nacionalnim, vjerskim, čak i geografskim”. "Kad nema ideja onda se energija troši na totalno nebitne stvari”, zaključuje on.
U tom smislu BBI, inače organizator i Sarajevo Business Foruma, svojevrsnog sajma ideja i poslovnih prilika, kako kaže Bukvić, “pokušava dati smjernice da vidimo kojim to pravcima ekonomija može ići”, a svakako u smjeru eliminiranja podjela, odnosno "da jedni drugima ne budemo prijetnja nego šansa”.
Na taj način bi, zaključuje Bukvić, bio riješen i jedan od gorućih problema - odlazak ljudi iz BiH, mahom mladih. "Moramo što prije pokrenuti razne industrije, razne segmente... jer nam vrijeme otkucava. Svake godine izgubimo jedan grad iz BiH. To treba pod hitno zaustaviti”.