Grčka: pandemijska proslava 200. godišnjica revolucije

Proslava ovog jubileja je u Grčkoj bila drugačije zamišljena. Sanjalo se o seoskim slavljima, školskim paradama, proslavi s mnogim gostima, posebno iz Engleske, Francuske, Njemačke i Rusije – zemalja u kojima su u XIX. stoljeću postojali pokreti koji su gajili ljubav prema helenskoj kulturi.

Ljudi su htjeli godišnjicu proslaviti radosno, s ponosom i samopouzdanim pogledom u budućnost, posebno deset godina od početka državne dužničke krize. 2021. je trebala biti godina sjećanja na 200 godina od grčke revolucije, a vrhunac slavlja trebao je biti 25. ožujka. Ali, korona je sve poremetila.

Ovog četvrtka se u Ateni održava vojna parada, ali bez gledatelja, bez djece, bez zastava i bez oduševljenja. Oklopna vozila su prošla ulicama praznog grada, kao u distopijskom filmu Mad Max. Grčka, američka i francuska oklopna vozila pokazala su svoje akrobatske sposobnosti publici koja je sve pratila pred malim ekranima. Pored toga, naravno, turskim susjedima pokazuju koliko su jaki nekadašnji podanici nakon 200 godina.

Nekadašnja ideja grčke vlade i premijera Kirijakosa Micotakisa bila je da se 25. ožujka kao počasni gosti pozovu državnici Velike Britanije, Francuske i Rusije. Jer ove tri sile su pomogle Helenima da izbore pobjedu nad osmansko-egipatskom flotom u Bici kod Navarina u listopadu 1827, koja je bila put ka njihovoj istinskoj slobodi. Ova bitka u zaljevu Navarino (Pilos) važi kao početak kraja Osmanskog carstva – i mnogo je doprinijela da se Grčka etablira kao prva neovisna zemlja na Balkanu.  

Princ Charles i ruski premijer

Ali, u sprovođenju ideje da se jubilej proslavi s državnicima triju država bilo je poteškoća i to ne samo zbog covida-19. Ruski predsjednik Vladimir Putin je već u startu odbio poziv. Vječna kraljica Elizabeta II nikada nije htjela posjetiti zemlju u kojoj je rođen njezin suprug. Samo je Emmanuel Macron odmah potvrdio posjet – dok nije prošlog tjedna u Francuskoj uveo strogi lockdown i u kratkom roku otkazao posjet.

Tako da je od prvobitnog plana preostao dolazak princa Charlesa sa suprugom Camillom i premijera Rusije Mihaila Mišustina. Osim njih u posjet dolazi i francuska ministrica obrane, Florence Parly i naravno ciparski predsjednik Nikos Anastasiadis.

Pikantno je i to da su Anastasiadis i Micotakis, neposredno nakon vojne parade u praznoj Ateni, sudjelovali na video-samitu Europske unije. Na samitu se uglavnom govorilo o pandemiji, ali i o još jednoj temi, koja je u širem smislu vezana uz jubilej 200. godišnjice revolucije – o vezama između Europske unije i Turske.

Stroge mjere sigurnosti

Usprkos strogim ograničenjima zbog pandemije koronavirusa i praznim ulicama, za zaštitu visokih gostiju angažirano je 4.000 policajaca. Od srijede je iznad Atene postavljena tzv. sigurnosna mreža. Čak su raspoređeni i snajperisti oko Trga Sintagma, dok policijske bespilotne letjelice i helikopteri konstantno kruže nad glavnim gradom Grčke.

Sva važna raskrižja se predano kontroliraju, koriste se uređaji za deaktiviranje mobilnih telefona i specijalni policijski psi za otkrivanje eksploziva. Policija je odlučna u namjeri da na vrijeme protjera sve osobe, koje bi se eventualno pokušale približiti prostoru gdje se održava parada, s obzirom na to da običnim građanima nije dozvoljen pristup. 

Ali, proslava jubileja se uglavnom ne odnosi samo na sigurnost, nego i na radost, poklone i geste. Prvi poklon za 200. godišnjicu stigao je još u ponedjeljak (22.3.) u Atenu: francuski parlament poslao je rijetku tapiseriju iz 18. stoljeća, na kojoj je prikazana Rafaelova „Atenska škola", kao posudbu grčkom parlamentu. Mnoge zemlje su najavile da će ovog četvrtka povodom proslave grčke neovisnosti svoje najvažnije, ili najpopularnije građevine osvijetliti u plavo-bijelo, boje grčke zastave.

Plavo-bijeli Nijagarini vodopadi

Društvenim mrežama već danima kruže fotografije plavo bijelo osvjetljene Opere u Sydneju. Danas će plavo-bijelo biti osvijetljene zgrade parlamenta u Bukureštu i Varšavi, kao i Olimpijski toranj u Münchenu i Rajnski toranj u Düsseldorfu. Kanada želi plavo-bijelo osvijetliti Nijagarine vodopade a Belgija će svog Manekena Pisa odjenuti u uniformu grčkog ustanika.

Svijet želi s Grcima proslaviti 200-godišnji jubilej – i to i pokazuje. Posebno zemlje koje imaju dugu tradiciju ljubavi prema helenskoj kulturi ili one s brojnom grčkom dijasporom. Njemačka spada u obje kategorije. Ali, iako je sigurno najpoznatiji obožavatelj helenske kulture bio Britanac, pjesnik Lord George Byron, ipak je najveći broj onih koji su se borili i poginuli tijekom revolucije za grčku neovisnost, a nisu bili Grci, bio iz redova njemačkih dobrovoljaca.

Možda su bili inspirirani Johanom Wolfgangom von Goetheom, koji je svoju blistavu vezu s Grčkom ovjekovječio u svom djelu „Ifigenija na Tauridi" i poznatim stihom: „Mnogih dana sam stajao na obali i dušom tražio zemlju Grka".

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.