Grčka: Osuđen bivši ministar za medije

Bliskost politike i medija ponovo je glavna tema u Grčkoj. Ovaj put je u središtu pažnje političar ljevice. Prošle subote (25. februara 2023.) Nikos Pappas, najbliži i čovjek od velikog povjerenja oporbenog čelnika Alexisa Tsiprasa, šefa stranke Syriza, osuđen je na dvije godine uvjetne kazne zbog zloupotrebe položaja Pri tome je tužiteljica Olga Smyrli pledirala za oslobađajuću presudu. Presuda je donesena jednoglasno. Svih trinaest sudaca smatrali su da je dokazano da je Pappas 2016. godine, kao ministar za medije u ljevičarskoj Tsiprasovoj stranci, manipulirao postupkom natječaja za izdavanje novih TV dozvola.

Od toga je profitirao lijevo orijentirani građevinar i medijski poduzetnik Christos Kalogritsas. On je dobio dozvolu čak i ako nije sasvim zadovoljio relevantne kriterije. Kalogritsas je također osuđen u subotu - za pomaganje u zloupotrebi položaja. Dobio je blagu kaznu od 5000 eura.

Politički proces?

Pappas je bio ogorčen nakon presude i napao je pravosuđe: "To je bio politički proces", napisao je on na Twitteru. Levteris Koussoulis, politički stručnjak i pisac iz Atene, ne vjeruje da je Pappas žrtva političke zavjere. “Riječ je o sudskoj odluci i ni o čemu drugom, tim više što je odluka bila jednoglasna”, rekao je on za DW.

Međutim, Pappas očito ima pravo ponovno se kandidirati na predstojećim parlamentarnim izborima koji se očekuju u aprilu i nadati se pozitivnoj odluci birača. "To će mu čak vjerojatno i poći za rukom. Očekujem da će Pappas dobro proći na izborima", rekao je Koussoulis.

Dužnička kriza dosegla je vrhunac 2015. a Grčka je prijetila napuštanjem euro-zone. Na parlamentarnim izborima u januaru Grci se odlučuju okrenuti ulijevo i biraju Alexisa Tsiprasa za šefa vlade. On je najavio da će raskinuti s politikom štednje i srediti medijsku scenu, kako je rekao, „prekinuti trokut nepravedne međuovisnosti između politike, banaka i medija". Tsiprasov bliski suradnik Nikos Pappas preuzeo je tada taj herkulovski zadatak. On je trebao ponovno raspisati natječaj za izdavanje dozvola za emitiranje privatnih televizija i time osigurati transparentnost, ali i veće prihode države. 

Do tada su privatni emiteri u Grčkoj imali samo "privremenu licencu" koja je više puta obnavljana po smiješnoj cijeni. Pappas je želio da TV moguli zaista plate za licence i da ubuduće budu dopuštena samo četiri privatna kanala, od kojih bi svaki trebao uložiti nekoliko milijuna u dugoročnu licencu. Ali zašto samo četiri kanala? Uzbuđenje je bilo veliko. Udruga grčkih privatnih emitera (ETISEE) prijetila je tužbama. Novinari strahuju za svoj posao. U julu 2016. grčki Vrhovni upravni sud (STE) poništio je postupak za preraspodjelu licenci za emitiranje.

Za Pappasa lično to također postaje problematično - pogotovo jer oporbeni mediji izvještavaju o sumnjivim zajmovima lijevo orijentiranom poduzetniku Kalogritsasu, za koje se tvrdi da su navodno povezani s dodjelom TV-licenci. Novac dolazi iz "Attika banke", pete najveće grčke financijske institucije, koja se ne smatra važnom za sistem i stoga ne dolazi pod izravni nadzor Europske središnje banke (ECB).

Političke posljedice

Aktualna presuda Pappasu ima i političku pozadinu, koja je posebno neugodna za oporbenog vođu Tsiprasa: u znak protesta protiv sudske presude oglasio se u ponedjeljak (27. februara 2023.) bivši ministar Pavlos Polakis, također važan član Ljevice. On je objavio na svojoj web stranici fotografije petnaestak navodno provladinih novinara kojih bi se trebalo "riješiti". Isto važi, kako je rekao, i za članove specijalnog suda, koji je donio presudu, te neke vrhunske bankare i porezne istražitelje. Novinarski sindikat ESHEA odmah je prosvjedovao, rekavši da su "na meti novinari". 

To nije bilo prvi put. U januaru 2016., tačno godinu dana nakon preuzimanja vlasti, medijski stratezi Syrize optužili su pojedine novinare da u kontroverznom video prilogu dižu paniku protiv ljevice. Nepoćudni predstavnici medija čak su imenovani ili prikazani u videu. Prosvjedi novinarskog sindikata odbačeni su kao "smiješni". Tsipras je tada to dopustio svojim stranačkim kolegama. Danas je stranka Syriza objavila da Polakisu više neće biti dozvoljeno da se kandidira na sljedećim izborima. Politički analitičar Kousoulis o tome kaže: "Puno se toga promijenilo posljednjih godina. Tsipras je postao umjereniji, više pažnje posvećuje institucijama i kreće se u smjeru socijaldemokracije."

Sloboda štampe pod pritiskom

Ogorčenje zbog kontroverznih političara Syrize ide na ruku trenutno vladajućim konzervativcima u Ateni. Premijer Kyriakos Mitsotakis iz Nove demokracije posljednjih je godina često optuživan za ograničavanje slobode štampe. Na ljestvici Reportera bez granica Grčka je trenutno na posljednjem mjestu u EU kada je riječ o slobodi štampe.

Posebno je kritiziran državni nadzor predstavnika štampe, napadi na novinare na demonstracijama očito su sve češći, a tu je i činjenica da još uvijek nije razriješeno ubojstvo novinara Giorgosa Karaivaza koje se dogodilo na ulici u aprilu 2021. iako je atenska vlada u to vrijeme najavila „brzo razješenje".

Mitsotakis i svi političari iz vladajuće Konzervativne stranke otvoreno kažu da smatraju ocjene Reportera bez granica nevažnima. Putovanje u Grčku članova istražnog odbora Europskog parlamenta, koji istražuje skandale vezane uz korištenje špijunskog softvera, jedva da je donijelo nova saznanja. Tokom parlamentarne rasprave koja je uslijedila u Strasbourgu, nekoliko članova grčkih konzervativaca izjavilo je da je kritika odbora bila "miješanje u izbornu kampanju države članice EU" - iako datum izbora u Ateni nije čak ni određen.

Posljednji slučaj vezan za političara Syrize vjerojatno neće pomoći Grčkoj da poboljša svoju poziciju na ljestvici slobode štampe. Je li doista tako loše novinarima u Grčkoj? "Ne mogu prihvatiti paušalnu izjavu da u Grčkoj nema slobode medija", kaže politolog Koussoulis za DW. Ali, kako on kaže, postoji nekoliko kritičnih pitanja koja moraju biti razjašnjena. I prije svega: "Većina medija trenutno je provladina, neomiljene teme se često ignoriraju." Vjerojatno je, kako on kaže, razlog to što država pokušava ostvariti svoj utjecaj - primjerice dodjelom državnih subvencija.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu