Grčka (ni)je novi Cipar

„Nama nikakvog razloga za uznemirenje“, rekao je jedan predstavnik njemačke vlade u ponedjeljak ujutro. Tržišta dionicama isprva nisu vjerovale umirujućim tonovima političara. No u toku dana se situacija i ovdje smirila. „Berze su reagirale oprezno ali zasigurno ne možemo govoriti o nekakvom krahu. Ovakav razvoj događaja u Grčkoj se očekivao“, smatra Robert Halver, analitičar frankfurtske Baader Banke.

Po uzoru na Cipar

Nakon što su pregovori između Grčke vlade i Europske unije propali, Europska središnja banka (ESB) je odbila povećati volumen kredita za hitne namjene grčkom bankarskom sustavu. Na taj način je Grčku prisilila na uvođenje kontrole kretanja kapitala. „ESB nije imala drugog izbora jer se ne smije uzdizati iznad političkih odluka. To nije njezina zadaća i osim toga bi to bilo ilegalno“, kaže Halver za DW. No ESB nije u potpunosti izvučena iz političkog konteksta nego koji put može biti aktivni sudionik političkih procesa, smatra Johannes Mayr iz Bavarske zemaljske banke. “Slučaj Kipra je pokazao da ESB raspolaže mehanizmima kojima vlade može prisiliti da se vrate za pregovarački stol i da čak prihvate reforme”, kaže Mayr. Paralele između Grčke i Kipra su više nego očite. I u grčkom susjedstvu se dugo otezalo s pregovorima s međunarodnim kreditorima da bi na kraju parlament odbacio mjere štednje nakon čega je ESB zaprijetila uskraćivanjem kredita pa su Ciprani na kraju ipak popustili. Ukoliko se Grci na nedjeljnom referendumu odluče odbaciti europske zahtjeve, moguće je ESB u potpunosti uskrati kredite Grčkoj.

Glas naroda

Dotada je na snazi kontrola prometa kapitalom. I tu je scenarij sličan ciparskom gdje su ovakve kontrole bile na snazi pune dvije godine i tek su nedavno ukinute. Kontrole se manje odnose na dizanje gotovine na bankomatima, već su uglavnom usmjerene protiv doznaka u inozemstvo. No ove mjere otežavaju i promet kapitala unutar same Grčke, što dodatno oslabljuje ionako posrnulo gospodarstvo.

Stručnjaci poput Mayra smatraju da će Grci unatoč svemu u nedjelju ipak glasati za reforme i mjere štednje. „Velika većina građana želi zadržati euro a i uvođenje kontrole prometa kapitala i činjenica da se na bankomatima može podići svega 60 eura dnevno će učiniti svoje“, vjeruje Mayr.

Grexit nije smak svijeta

Odluče li se Grci u nedjelju većinom protiv europskih mjera, tada su državni stečaj i izlazak iz zone eura (grexit) neminovni. „To bi bilo žalosno ali za ostatak eurozone i EU-a ne i tragično“, smatra ekonomist Halver. On vjeruje da bankarska kriza ne prijeti jer da posljednjih godina banke nisu pojačano investirale u grčko gospodarstvo. No ostaje ipak politička opasnost od ovakvog scenarija. Jer gotovo je sigurno da bi desno-populističke snage snažno profitirale od ovakvog razvoja događaja.