Grčka: Bure bez dna mora prvo dobiti dno

Na taj način će balkanska država barem neko vrijeme imati dovoljno novca za tekuće troškove.

Ukoliko poslanici odluče da odbiju mjere štednje koje predviđaju rezanje plata, povećanje poreza i privatizaciju državnih firmi, onda bi bankrot bio neizbježan. Bilo kako bilo, Grci moraju da se pripreme na velika odricanja.

Vlada u Atini ima namjeru da u narednih nekoliko godina uštedi 78 milijardi eura. Ako uzme u obzir da Grčka ima 11 miliona stanovnika to znači da će svaki od njih morati da uštedi po 7000 eura.

Plate će u svakom slučaju vrlo brzo biti smanjene, jer je vlada uvela porez solidarnosti. Ovaj porez se plaća na dio plate koji prelazi paušalu od 1000 eura. Porez iznosi jedan odsto za one s manjim primanjima, do četri odsto za one koji imaju velike plate. Političari, ali i viši činovnici državnih službi plaćaju čak pet odsto na ime poreza solidarnosti. Porez na automobile povećan je deset odsto, lož-ulje je poskupjelo za pet centi po litru. Advokati i zanatlije plaćaju ekstra-porez od 300 eura. Jasno je da ovakve mjere izazivaju otpor kod građana: „Oni izmišljaju razne vrste poreza. Pogledajte, kada kupite paklo cigareta plaćate 70 odsto poreza na to,“ kaže jedan stanovnik Atine.

Što duži bazen, to veći porez

Dobrostojeći slojevi stanovništva prije svih ostalih moraju dublje da gurnu ruku u džep. Ko posjeduje kući vrijednosti od 200.000 eura, ubuduće će plaćati poseban porez. Isto važi za vlasnike jahti dužine preko šest metara i za vlasnike bazena. Što duži bazen, to veći porez.

I posjeta kafani bi mogla da postane skuplja. Ubuduće u restoranima i kafeima ne važi povlaštena stopa PDV-a od 13 odsto, nego se plaća puni iznos od 23 odsto, što izaziva ljutnju, recimo, kod jednog gostioničara iz Nea Philadelphie: „Nemam drugog izbora osim da ovo povećanje dadžbine preuzmem na svoj trošak. Inače niko više neće doći u moj restoran jer ljudi nemaju novca.“

I prodaja državnih firmi

Svi novi porezi bi do 2015. u državnu kasu trebalo da donesu 28 milijardi eura. Još 50 milijardi Grčka ima namjeru da zaradi prodajom državnih firmi. Željeznica, vodovod u Solunu, preduzeća za distribuciju gasa - sve je na prodaju. Čak i dionice aerodroma u Atini ili u firmama elektrodistribucije. Radnici ovih firmi već štrajkuju zbog namjera vlade jer strahuju da će ostati bez natprosječno dobrih plata i raznih beneficija. Tako su radnici elektrodistribucije do sada plaćali samo 15 odsto od iznosa računa za struju.

Novi ministar finansija Evangelos Venizelos priznaje da je program mjera štednje neugodan za sve, ali neizbježan: „Ovo bure bez dna mora prvo dobiti dno. Tek kada ga zatvorimo odozdo, moći ćemo da ostvarimo rast privrede i pad nezaposlenosti. Moramo stvoriti okvire za uspješno vraćanje dugova.“

Plan predviđa da se u ovoj godini minus u državnoj kasi sa 10,5 odsto spusti na 7,5 odsto brutodruštvenog proizvoda. Grčka bi na taj način još uvijek bila u vrhu liste evropskih država sa deficitom u kasi. Ipak na taj način bi taj deficit bio manji nego onaj koji trenutno imaju, recimo, Velika Britanija, SAD ili Japan.

Autori: Bormann, Thomas/ Slanjankić, Azer
Odg. urednik: Zorica Ilić