Građani BiH žele u Evropu - odmah!

Među građanima BiH, značajno raste podrška EU, ocenjuju u briselskom sedištu organizacije za istraživanje javnog mnijenja Galup. Rezultati pokazuju da je od 2008. godine do danas broj građana koji misle da je pristupanje BiH EU dobra stvar porastao sa 48 posto na 69 posto. Analitičar Galupa, Andrej Pirka za Deutsche Welle kaže da se danas čak dvije trećine građana BiH zalaže za prijem u EU:

„Ukoliko bi se sada održao referendum o ulasku zemlje u EU 83 posto građana BiH bi glasalo „za“. Specifično je da je najveći porast podrške zabilježen u Republici Srpskoj. Ljudi u tom entitetu, koji su ranije bili više kritični u odnosu na EU, pokazuju sve veću podršku EU.“

Život na Balkanu ipak sve normalniji

Istraživanja pokazuju i to da je opšta podrška eurointegracijama na Zapadnom Balkanu i dalje visoka. U svim zemljama, osim u Hrvatskoj, velika većina građana bi se na eventualnom referendumu izjasnilo za ulazak u Uniju. To što je u Hrvatskoj, koja je najbliža članstvu u EU, najmanja podrška samom ulasku u zajednicu evropskih zemalja (43 posto građana Hrvatske bi glasalo protiv, a 38 za ulazak u EU), u Galupu objašnjavanju time da su građani to svjesniji poteškoća koje sa sobom donose reforme što se zemlja nalazi dublje u eurointegracijskom procesu.

Na sljedećoj stranici: Građani nezadovoljni političarima koje su birali

Građani nezadovoljni političarima koje su birali

Istraživanja Galupa pokazuju da je podrška aktuelnoj vasti u oba entiteta dosta slaba. U manjini su oni građani BiH koji smatraju da njihovi političari dobro obavljaju svoj posao. Čak 74 procenta stanovništva ne podržava mjere vlasti. To je tendencija koja je vidljiva i u Srbiji gdje rad nacionalne vlade ne podržava 65 odsto građana, dok negativno mišljnje prema svojoj vladi ima i 70 procenata građana Hrvatske.

U Galupu kažu da to može biti „prirodni fenomen mladih demokratija“. Kao pozitivan aspekt navodi se porast broja onih koji smatraju da postoje političari ili stranke koje predstavljaju njihova politička ubeđenja. U BiH 65 odsto građana ipak kaže da ne vidi niti političara niti stranku koja zastupa njihove stavove, dok njih 32 kaže ih vidi.

Na sljedećoj stranici: Raste povjerenje među etničkim zajednicama

Porast poverenja među etničkim zajednicama

U posebnoj analizi koja se bavila samo situacijom u BiH, u Galupu kažu da su došli do rezultata koji pokazuju povećanje nivoa povjerenja među najvećim etničkim i religijskim grupama u zemlji. Broj od tek 50 procenata onih koji su 2006. smatrali da mogu imati povjerenja u druge etničke zajednice, danas je porastao na između 59 i 73 procenta. Andrej Pirka objašnjava:

„Od kada sprovodimo ovo istraživanje, od 2006. godine, brojke su u stalnom porastu. Bošnjaci danas imaju više povjerenja u katolike i pravoslavce nego prije četiri godine. Po ovom pitanju ista je situacija u sve tri glavne etničke grupe u BiH“.

Na sljedećoj stranici: Uloga međunarodne zajednice

Uloga međunarodne zajednice

Kada je u pitanju uloga međunarodne zajednice u BiH, mišljenje građana je podeljeno: „Najveći broj građana, u svim etničkim grupacijama, njih čak 40 odsto, ne zna da li prisustvo međunarodne zajednice u zemlji ima pozitivnan ili negativan uticaj. Najniža je podrška radu međunarodne zajednice među bosanskim Srbima, tek oko 24 procenta. Među hrvatskim stanovništvom ima 40 odsto onih koji smatraju da je međunarodna zajednica pomogla zemlji.“

U Galupu posebno ističu visok procenat, preko 80 odsto, pripadnika sve tri najveće etničke zajednice koji danas vjeruju da u bliskoj budućnosti na ovim prostorima neće više biti ratnih sukoba.

Autor: Marina Maksimovic

Odg. ur.: Z. Arbutina