Građanske straže - samoprozvani njemački šerifi
6. novembar 2019
Oni žele organizirati "sigurnosne zone" i građanske straže. Navode kako su "oči i uši za policiju" i tvrde da je u Njemačkoj sve više građana izloženo na milost i nemilost "uvezenom kriminalu".
S obzirom na masovnu pojavu samoprozvanih zaštitnika, policija u Chemnitzu je smatrala da mora reagirati. "Patrolirajuća građanska straža u Döbelnu je ne samo nepotrebna, već u potpunosti neprihvatljiva", navodi se u službenom priopćenju. "Pravo nad upotrebom sile je isključivo državna nadležnost", jasno je poručila predsjednica policije u Chemnitzu Sonja Penzel.
Nepotrebno, ali ipak prisutno. Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova je početkom tjedna navelo da takve grupacije u međuvremenu postoje u gotovo svim saveznim pokrajinama. "Unutar skupina koje nastupaju kao građanske straže bi se mogli razviti zameci za desnoteroristički potencijal", upozorilo je ministarstvo.
Sigurnosne zone samo za Nijemce
Grupacije slične građanskim stražama su počele nicati 2015. u raznim gradovima i općinama. One su sastavljene od mješavine desnih ekstremista, pripadnika huliganske i rokersko-bajkerske scene, kao i takozvanih "srditih građana" (njem.: Wutbürger). Desnoekstremne grupacije zahtijevaju uspostavljanje takozvanih "sigurnosnih zona" u "kojima Nijemci mogu biti sigurni".
Prema rezultatima jedne ankete koju je proveo institut YouGov, početkom 2016. je 29 posto Nijemaca moglo zamisliti biti član jedne građanske straže, kako bi u slučaju potrebe i nasiljem štitili vlastite interese ako država to ne čini. Inicijalni događaj za naklonost građanskim stražama su bila masovna seksualna uznemiravanja i krađe za vrijeme dočeka Nove godine u Kölnu s 2015. na 2016., navodi ovaj kölnski institut.
U međuvremenu su politika i policija svjesni opasnosti koje proizlaze iz građanskih straža. No zakonske mogućnosti za suzbijanje samoprozvanih šerifa su ograničene. "Nadziremo građanske straže vrlo precizno", kaže Leoni Möllmann, glasnogovornica Ministarstva unutarnjih poslova Sjeverne Rajne Vestfalije. No te skupine se svjesno kreću na granici kažnjivosti, dodaje ona.
"Šetnje" i "marševi"
Jedna od mjera je da "šetnje" i "marševi" građanskih straža budu okupljanja koja podliježu strogim pravilima. I nošenje vesti pod određenim uvjetima može važiti kao kršenje zabrane nošenja uniforme. Formalni nadzor od strane Službe za zaštitu ustavnog poretka je prema navodima ministra policije Sjeverne Rajne Vestfalije Herberta Reula "zakonski ne tako jednostavno provesti".
U saskom Döbelnu je policija djelovala protiv jedne skupine koja je "policiji htjela pomoći" i nosila veste s napisom "sigurnosna zona".
Tijekom marševa građanske straže u Döbelnu i Freibergu u Saskoj u listopadu/oktobru je policija tek mogla otjerati okupljene s lokacija na kojima su se bili okupili i zaplijeniti zabranjenu odjeću. "Drugih mogućnosti djelovanja nismo imali", kazao je glasnogovornik policije Andrze Rydzik u izjavi za Deutsche Welle.
Bajkeri, huligani, "srditi građani"
U Sjevernoj Rajni Vestfaliji oko 250 aktivista su pripadnici tvrde jezgre te scene, kako procjenjuje pokrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova. Ti ljudi bi mogli na pojedinačne demonstracije mobilizirati i do 700 ljudi, navodi se dalje. Ta "miješana scena" u kojoj su desni ekstremisti, pripadnici rokerskih bajker-skupina, huligani i "srditi građani" pokušava tobože bazazlenim "šetnjama" doprijeti i do apolitičnih građana.
Matthias Quendt, stručnjak za desni ekstremizam s Instituta za demokraciju i civilno društvo Amadeo Antonio Zaklade u Jeni, građanske straže dijeli u četiri različite kategorije. Jedna od njih su "desnoekstremističke nasilne skupine". U tu kategoriju spadaju "Skupina Freital" i "Revolucija Chemnitz". U ožujku 2018. je Vrhovni pokrajinski sud u Dresdenu osudio osam članova "Skupine Freital" na višegodišnje zatvorske kazne zbog bombaških napada na izbjegličke domove i političke protivnike u Saskoj. Sudski proces protiv "Revolucije Chemnitz" je počeo 30. rujna.
"Za aktere desnoekstremnog pokreta je vrlo privlačno svoje aktivnosti označiti kao građansku stražu i domovinsku sigurnost, kako bi izbjegli društveni bojkot i opravdali svoju ideologiju te afinitet ka nasilju", piše Quendt u studiji: "Građanske straže: pomoćni šerifi ili inscenirana provokacija?". Taj stručnjak upozorava od toga da se tema sigurnosti "prepusti političkim akterima s krajnjeg desnog ruba."