Građani BiH danas biraju novu vlast
7. oktobar 2018
„Prvi put mogu glasati na izborima i to smatram svojom građanskom dužnošću. Ne izaći na izbore, značilo bi pomiriti se sa sadašnjom situacijom u državi, što bi bio vid prećutnog odobravanja svega što se događa u BiH", kaže A.H. za Deutsche Welle. Ovaj osamnaestogodišnjak iz Sarajeva svjestan je da u BiH skoro polovina građana ne izlazi na izbore „iako bi glasanje bilo najdjelotvornije oružje za promjenu politike". „Imajući u vidu nepovjerenje u vlast i institucije koje se godinama nagomilavalo, donekle razumijem zašto je svijest nacije takva kakva jeste. Razne afere oko kupovine i krađe glasova koje se aktualiziraju pred svake izbore su dodatni podstrek za one koji smatraju da njihov glas neće ništa promijeniti, te da je uzalud glasati. To ipak ne može biti opravdanje za neizlazak na izbore", kaže A.H.
A.H. je jedan od 3.352.933 državljanina BiH koji su upisani u centralni birački spisak (3.254.767 građana prijavljeno je za glasanje u BiH) i koji će u danas, 7. oktobra 2018. godine moći glasati na osmim općim izborima u BiH. To znači da će imati priliku birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike za Predstavnički dom državnog Parlamenta, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, predsjednika Republike Srpske (RS) i dva entitetska potpredsjednika, zastupnike za Narodnu skupštinu RS-a i zastupnike za Skupštine 10 kantona u Federaciji BiH. Centralna izborna komisija (CIK) BiH je za opće izbore u BiH 2018. godine registrovala 128 političkih subjekata, 53 stranke, 36 koalicija i 34 nezavisna kandidata – ukupno 7.497 kandidata za spomenute nivoe vlasti.
Kritike na račun CIK-a
Za provođenje izbora u BiH nadležna je izborna administracija na čelu sa CIK-om za koju pojedini kritičari tvrde da je „kontaminirana" i „kompromitirana". Analitičari Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) sa sjedištem u Ljubljani podsjećaju da od odlaska stranaca iz ove institucije (pored domaćih predstavnika članovi CIK-a su do 2006. godine bili i zvaničnici OSCE-a i OHR-a) izbori u BiH „nisu provedeni bez nedostataka i sumnji". U analizi IFIMES-a se navodi da su članovi CIK-a „eksponenti političkih stranaka“, da „izlaze iz ustavnog i zakonskog okvira" i da su bili spremni donijeti diskriminatorne odluke o postizbornoj raspodjeli mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH. Napominje se i da je kredibilitet CIK-a doveden u pitanje kada je iz skladišta ove institucije nedavno nestalo deset tona papira za štampanje glasačkih listića.
U prvom sazivu Centralne izborne komisije BiH bio je i tuzlanski sudija, predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić. On kaže da je izbore moguće provesti u demokratskoj atmosferi, ali nije siguran da li će kompletan izborni proces i organi za njegovo provođenje biti na zadovoljavajućem nivou. „Tu u prvom redu mislim na biračke odbore, te općinske i gradske izborne komisije na čelu sa CIK-om. Nisam siguran da li će imati snage da se suprotstave nepravilnostima koje su se dešavale u mnogim proteklim izbornim ciklusima. Upravo su birački odbori ocjenjeni kao najlošiji dio izborne administracije. Izborni proces se dešava na izbornim mjestima gdje smo mi, kao birači, u direktnom kontaktu sa članovima biračkih odbora. Svjedoci smo neodgovornog rada pojedinih članova biračkih odbora koji krše izborni zakon i procedure, a sankcije koje im se izriču su suviše blage. To su male novčane kazne koje, prema nepotvrđenim informacijama, plaćaju njihove političke stranke. Nepravilnosti će biti sve dok se i političke stranke koje krše izborna pravila ne sankcionišu suspendovanjem iz jednog izbornog ciklusa“, kaže Šehić.
Birački odbori najlošija karika u izbornom lancu?
Izborni proces može biti unaprijeđen korištenjem novih tehnologija, ali su pojedine političke stranke u nadležnim institucijama uoči izbora 2018. godine spriječile modernizaciju kojom bi se suzbile ili smanjile mogućnosti izbornog inženjeringa. „Godinama se govori o novim tehnologijama, ali su pokušaji sprečavanja izborne prevare osujećeni. Treba uvesti biometrijsku identifikaciju birača koja bi onemogućila pojedincu da deset puta glasa sa deset različitih ličnih karti. Također, na svim biralištima treba uvesti video nadzor koji ne ugrožava tajnost glasanja, ali pruža potpuni uvid u rad izborne administracije. Tamo gdje postoji video nadzor, vidjeli smo kako određeni članovi biračkih odbora popunjavaju glasačke listiće i ubacuju ih u kutije. Nažalost, nije prihvaćeno ni uvođenje elektronskog načina utvrđivanja izbornih rezultata. Pod izgovorom da nema novca, u Parlamentu BiH nije usvojeno sve ono što bi spriječilo eksponente političkih partija da krše zakon na izbornim mjestima i mjestima za brojanje glasova“, kaže Šehić.
Pod uslovom da ostane anoniman, bivši predsjednik biračkog odbora na jednom sarajevskom biračkom mjestu na općim izbrima 2010. godine za Deutsche Welle govori o mogućnostima izbornih prevara i krađa. „Postoji mogućnost da posmatrač određene političke partije, koji ostaje na biralištu do predaje glasačkih listića, kupi članove biračkog odbora i sve druge posmatrače kako bi lažirali rezultate u korist njegove partije. Svi dobiju finu svotu novca, a to je jako teško dokazati", kaže naš sagovornik.
„Sejdić i Finci“ još na čekanju
On ističe da uticajne partije u BiH imaju „profesionalne timove“ posmatrača i članova biračkih odbora koji godinama „rade“ na biračkim mjestima i imaju „uigrane varijante raznih prevara“ u korist svojih partija, pri čemu članovi biračkih odbora iz različlitih političkih partija često međusobno sarađuju. „Kupovina mjesta u biračkim odborima je još jedna vrlo prisutna prevara u BiH. Politička partija X prijavi se na izbore samo da bi vodećim političkim partijama prodala svoja mjesta u biračkim odborima . Tako se zna desiti da u jednom biračkom odboru budu članovi samo jedne političke partije, što otvara mogućnosti za razne prevare“, kaže bivši predsjednik biračkog odbora.
Analitičari podsjećaju da će i opći izbori 2018. godine u BiH biti provedeni bez prethodnog usaglašavanja zakonodavstva sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci“. Jevrejima, Romima i pripadnicima drugih „nacionalnih manjina“ tzv. „ostalima“ i dalje je uskraćeno pravo da se kandiduju za izbore u Predsjedništvo BiH ili da budu birani u Dom naroda državnog Parlamenta, ali se mali broj političkih subjekata u svojim predizbornim obećanjima bavi ovim problemom. Prioritet imaju druge metode osvajanja glasova.
Kampanja po principu „zavadi pa vladaj"
Predizborna kampanja počela je 7. septembra, a CIK je političke subjekte pozvao na uzdržavanje od zapaljivih izjava. Kampanja je trajala do 6. oktobra kada je počela predizborna šutnja. One koji krše Izborni zakon CIK može kazniti novčano (do 10.000 maraka), uklanjanjem s kandidatske liste ili poništavanjem ovjere liste. Najteže kazne predviđene su za slučajeve izazivanja mržnje ili navođenja na nasilje. CIK je u toku kampanje kaznio stranku SNSD i predsjednika te stranke, Milorada Dodika sa ukupno 12.000 KM.
Obećanja političkih subjekata su maštovita i raznovrsna. Ekonomski razvoj i demokratske vrijednosti na začelju su prioriteta većine političkih subjekata. Za sigurnost građana brinut će policijske agencije od kojih se na dan izbora očekuje pojačan angažman. Na dosadašnjim izborima u BiH nije bilo nasilja ili incidenata koji bi u značajnijoj mjeri uticali na izborne rezultate. Opće izbore 2018. godine pratit će nevladina udruženja te međunarodni posmatrači među kojima i Organizacija za evropsku sigurnost i saranju (OESS).
Budućnost BiH su sposobni, a ne podobni
U kojoj mjeri će građani BiH iskoristiti svoje pravo da biraju predstavnike u institucijama vlasti? Izborna statistika kazuje da je najveći odziv birača zabilježen na općim izborima 1996. godine (83%) i lokalnim 1997. godine (87%). Na općim izborima 2000. godine odziv birača spao je na oko 64% dok se kroz tri posljednja izborna ciklusa u BiH (opći i lokalni izbori) odziv birača kreće oko 55%.
Analitičari smatraju da je broj birača na izborima u BiH smanjen zbog nepovjerenja građana u instrumente vlasti, neadekvatnog odnosa izabranih zvaničnika prema socijalnom položaju mnogih kategorija stanovništva, lošeg ekonomskog stanja ali i odnosa nadležnih prema zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju... To su samo neki od razloga zbog kojih građani BiH nerado izlaze na izbore. Mnogi smatraju da svojim glasom ne mogu puno toga promijeniti i da glasačka mašinerija vodećih političkih partija koje nisu za promjenu stanja – uposlenika u administraciji na nivoima države, entiteta, kantona, općina, javnih preduzeća i drugih ustanova i zavoda – ne može biti pobijeđena.
A.H. s početka naše priče vjeruje da su građani BiH ogorčeni i zbog „nepostojanja pravne države u punom kapacitetu" te da je i to jedan od razloga što u znatnoj mjeri ne izlaze na izbore. „Kriva je i politika koja je odavno sama sebi svrha ali i uski stranački interesi koji su često iznad zajedničkog dobra. Bosni treba uređeniji i pravedniji sistem koji bi vratio povjerenje građana u državu, ali i promjena građanske svijesti koja bi to omogućila", napominje A.H. zaključujući da je budućnost ove zemlje u ljudima koji imaju znanje kao i da na izborima treba birati sposobne, a ne podobne.