Godinu dana od napada u Nici

Tokom proslave nacionalnog praznika u Francuskoj ove godine neće biti vatrometa i promenada na plažama, što je inače tradicija. Godišnjica zločina u Nici biće obilježena misom i komemoracijom, kojima će prisustvovati i predsjednik Emanuel Makron, te jednim večernjim koncertom. Na taj način će se izraziti tuga i pogođenost porodica žrtava ali i svih drugih građana ovog grada na Azurnoj obali.

Prije godinu dana je Francuz, porijeklom iz Tunisa, Mohamed Lahouaiej-Bouhlel, kamionom uletio na Boulevar des Anglais na kojem su ljudi proslavljali nacionalni praznik. Napad je trajao samo nekoliko minuta ali u njemu je smrtno stradalo 86 ljudi, među njiam mnogo djece. Motiv napadača nije mogao biti jasno utvrđen. Preostali članovi porodica žrtava odgovornost predbacuju vladi u Parizu da je zakazala u mjerama bezbjednosti. 

Počinilac

Tijelo počinioca zločina tek je prošle sedmice predato familiji, kako bi se mogao sahraniti u Tunisu. Francuske vlasti nisu pak dale nikakvo objašnjenje za ovo misteriozno odlaganje. U svakom slučaju time su ućutkane glasine, koje su se mogle čuti tokom izborne kampanje, da je počinilac zločina sahranjen na groblju u Nici u blizini njegovih žrtava. Lahouaiej-Bouhlel je ubijen u policijskoj pucnjavi 14. jula 2016. i time je okončan njegov ubilački pohod na civile u Nici.

Žrtve

Mnogi od više od 400 povrijeđenih u Nici su se oporavili, iako neki od njih imaju trajne posljedice. Profesor Paskal Bualo sa tamošnje univerzitetske klinike je izjavio francuskoj štampi da je između deset i dvadeset pacijenata još uvijek na liječenju.

U svakom slučaju je oko 3.000 članova porodica žrtava i dalje na psihijatrijskom tretmanu. Među njima je mnogo djece, koja se polako oporavljaju od pretrpljenog šoka. Preživjeli svjedoče da i danas imaju noćne more i napade panike. Za mnoge od njih je obilježavanje godišnjice zločina prilika da prvi put nakon toga dođu na bulevar na kojem se sve dogodilo. Neki su pak odbili poziv predsjednika Makrona, kako kaže Sofija Seko iz organizacije koja zastupa žrtve FENVAC. "Posljednjih nedjelja smo razgovarali sa preživjelima kako bismo pripremili pomen za poginule 14. jula. Razgovarali smo sa 70 ljudi, troje od njih smatraju da to što će se sresti s predsjednikom neće ništa pomoći."

Razvlačenje odštete

Ljutnja je prisutna zbog toga što država odugovlači sa odštetom žrtvama, isto kao i nakon drugih terorističkih napada u Francuskoj. Do sada je izdvojeno samo 25 od obećanih 300 miliona evra. Sofija Seko objašnjava da su žrtve dobile predujam između 2.000 i 5.000 evra. "Dok se odšteta pak ne isplati u potpunosti, žrtve prvo moraju da ozdrave." I tek onda bi zapravo mogla da se utvrdi konačna suma koja treba da bude isplaćena.

"Neki su srećni da će uopšte dobiti nešto novca, drugi pak smatraju da je to malo. "Novac u vrijednosti jednog automobila ne može da kompenzuje život moje kćeri", kazala je jedna savjetnica. U međuvremenu saradnja sa vladom funkcioniše bolje, iako je kancelarija za kontakt na obodu grada i teško dostupna za mnoge žrtve. A mnogi još uvijek čekaju na odgovor da li je napad mogao da bude spriječen boljim sigurnosnim mjerama. Pravosuđe i policija ovo pitanje još uvijek istražuju.

Istražni izvještaj

Francuske bezbjednosne službe prikupile su u međuvremenu brdo dokumenata. Izvještaj sa rezultatima istrage je na 80.000 stranica, u sklopu kojeg je i izvještaj sa kriminalističke obrade uz stotine izjava svjedoka, kao i analiza sadržaja laptopa i mobilnog telefona počinioca zločina. No, među svim tim dokumentima nije nađen nijedan jedini dokaz da je Moamed Lahouaiej-Bouhlel imao kontakte sa komandnim strukturama 'Islamske države' u Siriji ili Iraku; i to i pored toga što je IS nakon napada preuzeo odgovornost za napad. Zaključak državnih službi je da je riječ o osobi koja se 'samoradikalizovala'. Istina je da je on zastupao radikalne teze ali kontakta sa IS-om izgleda da ipak nije bilo. I upravo zbog toga što kontakta s ovom teriorističkom organizacijom nije bilo, on nije ni privukao pažnju bezbjednosnih službi.

Takođe i godinu dana nakon napada, o pozadini zločina nema novih saznanja. Istraga o motivima završava u praznom, osim konstatacije da se radi o terorizmu. Ali ubilački napad u Nici je bio prvi takve vrste u Evropi, koji je uslijedio na poziv bivšeg portparola Islamske države Mohameda al Adnanija iz 2014. Adnani je ohrabrio pristalice IS-a u Evropi, sugerišući im da kamione mogu upotrijebiti takođe kao oružje.

Protiv devet osumnjičenih za saučesništvo u napadu se vodi istraga. To su ljudi sa kojima je kontaktirao Lahouaiej-Bouhlel. Oni se terete za nabavku oružja. No, tu se radi o kriminalnim djelima bez terorističke pozadine.