Glava, srce, ruka - Beethovenov skok iz krize

Psihologinja i naučnica Erika Schuchardt se od 1970. bavi istraživanjima o tome kako ljudi uspijevaju prevladati svoje lične krize. U svom radu ona je pratila stotine ljudi. Pročitala je preko 2000 životnih priča da bi shvatila kako ljudi širom svijeta uspiju izaći iz krize. Tako je naišla na Beethovena.

Beethovenova životna situacija

Već kada je imao 28 godina, Beethoven je slabo čuo. Tri godine kasnije on svoje simptome objašnjava i tvrdi da ne čuje visoke tonove, slabo je razumio govor drugih, osjećao je mukotrpne šumove u uhu, distorziju, bio je preosjetljiv na zvuk.

Beethovenova gluhoća je bila sve veća. Primijetio je da biva izolovan, preziran i ismijavan. Erika Schuchardt kaže: "Osjećao se isključen i nije znao šta da radi sa svojom agresijom. Nije mogao govoriti o tome i kao mladić on 1802. piše testament u kome se žali na društvo koje ga smatra neprijateljskim, bolesnim i tvrdoglavim." U tom testamentu on tako piše: "Svoj život bih okončao da nije umjetnosti. Sve dok mi ti, Bože, daješ muziku, moram živjeti...Gospode, daj mi snagu da pobijedim sebe."

Faze prevazilaženja krize

Psihologinja Erika Schuchardt je za tok duševnih kriza razvila model koji se sastoji iz raznih faza. Sve osobe koje se nađu u krizi na početku sebi postavljaju pitanje: Šta se zapravo dešava? "Beethoven je svoju veliku nesigurnost pomenuo u pismima koja je pisao dvojici svoje braće i prijateljima", kaže Erika Schuchardt. "U drugoj fazi dolazi do spoznaje da nije istina da je njegova gluhoća bolest. To je za njega toliko bolno, a svoju gluhoću taji pred sobom i drugima", kaže Schuchardt.

Potom dolazi "emocionalno nekontrolirani prelazni stadij". Beethoven je dugo suzdržavao svoje emocije. Treća faza - "zašto upravo ja?" - iz njega agresivno izbija. Okreće se protiv prijatelja i doživotno im zabranjuje da ga slušaju dok vježba, zato što im ne vjeruje. Istovremeno pokušava svoje patnje riješiti uz pomoć ljekara i hodočašća. Na kraju ovog stadija, on se u petoj fazi depresije pita: "Zašto? Sve ovo je besmisleno!"

U šestoj fazi Beethoven u Schuchardtovoj studiji spoznaje svoj put. On kaže: "Da li križevi u životu nisu isto što i križevi u muzici? "On tješi ljude koji imaju istu sudbinu i ulazi u sedmu fazu - počinje djelovati. U 9. simfoniji komponuje muziku za Schillerovu "Odu radosti". Raskida sa tadašnjim važećim zakonima muzike i u sinfoniju ubacuje glas i hor. U osmoj fazi, fazi solidarnosti, se miri sa drušvom i Bogom.

Erika Schuchardt navodi da su kroz svih osam faza prošli i u međuvremenu preminuli njemački redatelj Christoph Schlingensief kao i suosnivač Applea Steve Jobs. Ateist Schlingensief je na kraju osme faze napisao: "Bože, dobri drugu, opunomoćeniku strasti, radi svoj posao dobro. Ponovo ću doći u bolničku kapelu i razgovarati s tobom." Povučeni i šutljivi Steve Jobs je navodno na kraju svog života rekao:" Siguran sam da tamo mora nešto biti. Bog će sačuvati tragove."

"Krizni menadžer svih vremena"

2008. je Erika Schuchardt svoj tadašnji novi metodološki pristup predstavila na životu i djelu velikog njemačkog kompozitora. Sada će u trećem izdanju biti objavljena njena knjiga: "Ovaj poljubac cijelog svijeta: Beethovenov kreativni skok iz krize".

Na pitanje kome je namjenjeno ovo djelo ona odgovara: "Mislim da se u njemu može pronaći svako. Beethovenu je u njegovo vrijeme od strane društva bila uskraćena bliskost sa ljudima za kojom je toliko čeznuo. Iz te usamljenosti on je razvio beskrajnu senzibilnost u jeziku i u životu. Beethoven je bio odvjetnik opespravljenih ali je svoj život shvatao kao službu prema Bogu i pogođenim ljudima i na taj način je on za nas krizni menadžer svih vremena."

Autori: Conny Paul/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: S. Matić