Srebrenica se ne smije zaboraviti

„Genocid u Srebrenici ne smijemo zaboraviti. Trebamo biti dobra primjer našoj djeci kojoj trebamo reći da je ono što se dogodilo tako veliki zločin i da se protiv toga moramo boriti pogotovo danas kada vidimo da se ekstremizam i populizam šire u društvu. Za mene je to danas važnije nego ikada prije". Ovim riječima je Sabine Poschmann, zastupnica u Bundestagu, u izjavi za DW navela samo jedan od razloga zašto je iz Berlina doputovala u Dortmund na obilježavanje 25 godišnjice genocida u Srebrenici.

Poschmannova je iza govornice, za kojom su se smjenjivali predstavnici političkog i vjerskog života, obećala da će se u Bundestagu založiti za usvajanje rezolucije o Srebrenici kako bi i Bundestag tom pitanju posvetio više pažnje nego do sada. Također je pozvala Srbiju i Republiku Srpsku da priznaju genocid u Srebrenici.

Događaj iz jula 1995. godine u Srebrenici se smatra jednim od najvećih masakara u Evropi nakon Drugog svjetskog rata u kojem je ubijeno preko 8.000 ljudi. Na to je u pismu podrške organizatoru i poruci, koja je pročitana u Dortmundu, naveo i dr. Joachim Stamp, ministar za integraciju i zamjenik premijera njemačke savezne pokrajine Sjeverna Rajna Vestfalija. On je u pismu istakao da je ovo jedan tužan jubilej, a da su mu potresne slike i informacije i danas pred očima.

Da se ne ponovi

"I danas se pitamo kako se tako nešto moglo dogoditi i zašto niko nije ništa poduzeo. Rasizam i fašizam su i dalje realna opasnost kojoj se moramo suprostaviti", naveo je u pismu Joachim Stamp i podsjetio da nas "Srebrenica uči da se takve užasne stvari mogu dogoditi i nakon Drugog svjetskog rata i to pred očima međunarodne zajednice koja nije spriječila genocid."

"Lekcija iz Srebrenice glasi: nijemo posmatranje nije opcija. Naš zajednički zadatak i obaveza su da se prisjećamo masakra u Srebrenici i da radimo na tome da se takav genocid nikada ne ponovi", poručio je Stamp i dodao da je "sramotno što te zločine još uvijek ne priznaju svi kao genocid. Suočavanje sa ratnim zločinima počinje sa priznavanjem istih", poručio je Stamp.

Manifestacije kojim se obilježava godišnjica genocida u Srebrenici se u Dortmundu održavaju već šest godina. Ove godine je zbog pandemije koronavirusa izostao Marš mira. Gradske vlasti su odobrile održavanje skupa sa određenim brojem učesnika. Bio je to veliki zadatak i obaveza za organizatore. Amir Aletić iz Organizacionog odoba manifestacije kaže da do posljednjeg trenutka nisu znali da li će uopšte biti dozvoljeno održavanje skupa.

Skup u vrijeme koronavirusa

"U organizaciji skupa smo morali biti dosta fleksibilni. Međutim, nije teško organizovati ako imate dobar tim ljudi koji to emotivno radi jer se Srebrenica tiče svih nas", kaže Aletić za DW i dodaje: "Ovim skupom želimo poslati poruku i podsjetiti da se u BiH desio najveći zločin nakon Drugog svjetskog rata i to nedaleko od Njemačke. Želimo se sjetiti i Bratunca, Prijedora, Višegrada, Ahmića i svih nevino stradalih žrtava u cijeloj BiH. Želimo da Njemačka usvoji rezoluciju o Srebrenici, da osudi genocid u Srebrenici i da genocid u Srebrenici uđe u školske udžbenike kako bi se o njemu učilo kao što se radi kada je riječ o Holokaustu."

Na skupu se rodila ideja da se pokrene inicijativa da jedna ulica ili trg u Dortmundu dobije ime po Srebrenici kao i uspostavljanje prijateljstva između Dortmunda i Srebrenice. Jörg Stüdeman, šef Gradske uprave Dortmunda je za DW izjavio da je to dobra ideja. "Genocid u Srebrenici je strašna tragedija i strašan zločin koji se dogodio pred očima vojnika UN. To je opomena i znak da se usljed rasizma i islamofobije može ubiti puno ljudi, ali to znači da se i mi kao generacija, koja se brine za djecu i mlade, moramo boriti za mir u svijetu, demokratiju i suživot različitih ljudi, a grad Dortmund je najbolji primjer da to tako i funkcioniše".

Za suživot se zalaže i Friedrich Stiller, sveštenik Evangelističke crkve koji je zadužen za kršćansko-muslimanski dijalog. "Smatram da je važno da se prisjećamo maskara u Srebrenici. Imam osjećaj da je to javnost zaboravila i zato sam zahvalan bosanskoj zajednici na organizaciji ove manifestacije. Podsjećanje na genocid nije samo zadaća direktno pogođenih osoba. Svi se moramo zajedno prisjetiti toga da moramo prevazići rasizam i nemire u svijetu."

Učenje iz prošlosti

"Mi Nijemci vrlo dobro znamo koliko je važno učiti iz prošlosti i to znanje prenijeti mlađim generacijama", izjavio je za DW Thomas Kutschaty, predsjednik Kluba poslanika SPD u pokrajinskom parlamentu. On kaže da je "odlučujuće da se tako nešto nikada više ne smije ponoviti. Ono što se tada dogodilo je bio najveći genocid od kraja Drugog svjetskog rata. Mnoge mlade generacije to uopšte ne znaju, jer o tome nisu ništa čule", kaže Kutschaty u intervjuu za DW.

"Zato moramo poduzeti sve moguće napore da se tako nešto ne zaboravi. Ako ne pripazimo i svi zajedno ne budemo dovoljno budni, tako nešto se može ponoviti. Nacionalizam se širi u mnogim evropskim zemljama. Bojim se da se mnogi više ne libe ni nasilnih obračuna. Zbog toga je veoma važno da podsjećamo na tu tragediju, na taj masakr, da se prisjećamo tog genocida i da to prenesemo poruku, pogotovo mladim ljudima", poručuje Kutschaty.

Tradicija koju treba njegovati

Sanin Hubanić je rođen u Njemačkoj i redovno dolazi na skupove posvećene Srebrenici. "Za mene je ovo nešto tradicionalno. Čuvam svoju kulturu. Znam šta se desilo 1995. godine u BiH. Mislim da se to treba prenositi sa koljena na koljeno kako bi se znalo šta se dešavalo". Skup u Dortmundu za Adnana Hasanovića znači puno "prije svega jer je to šansa da prije svega sami sebe podsjetimo na genocid i zločin koji se desio u Srebrenici i cijeloj BiH".

Indira Jakupović je jedna od učesnica skupa u Dortmundu. Ona kaže da je važno da se podsjeća na genocid, posebno treba podsjećati djecu, da se to ne zaboravi. Iz toga svi moramo naučiti lekciju", kaže Indira.  "Srebrenica nas treba učiti da se takav zločin ne smije nikome  i nikada dogoditi", kaže Samir Fetić koji također konstatuje da se nažalost i danas u svijetu dešavaju zločini kao što su u Siriji, Jemenu i Iraku. "Istorija se ponavlja i ubijanja se nastavljaju. Izvršioci zločina moraju znati da njihov čin neće proći bez kazne", kaže Fetić.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su više od pedeset osoba na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici. Od dvadeset presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za zločin genocida.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android