Genetski modifikovana hrana u BiH

U Bosni i Hercegovini je zabranjeno uzgajati GMO (genetski modifikovane organizme). Ipak, hrana sa GMO može se uvoziti. Time se samo djelimično poštuje EU standard u toj oblasti, umanjen za obaveznu deklaraciju o prisustvu GMO u određenom proizvodu. U semberijskoj ravnici, na sjeveroistoku BiH, već godinama se stotine hektara siju GMO, uglavnom sojom. Na taj problem su prije dvije godine upozorili iz APUS, Asocijacije poljoprivrednih udruženja Semberije. Ništa se u međuvremenu nije promijenilo.

Nekontrolisana upotreba pesticida i herbicida

Proizvodnja organske, zdrave ili tzv. bio hrane, tvrde proizvođači, skupa je i neprofitabilna zbog neuređenog tržišta. Manje, ali kvalitetnije prinose nema ko skuplje da plati. Ukoliko nemate vremena ni prostora za vlastiti vrt, baštu ili bašču, osuđeni ste na voće i povrće proizvedeno, uglavnom, u nekontrolisanim uvjetima.

„GMO u BiH ne smijemo proizvoditi, a možemo uvoziti hranu za životinje i ljude u kojima su GMO. To je stvar uvozničkog lobija koji je ovoj pojavi otvorio vrata. Proizvođači sjemenskog materijala imaju konvencionalno sjeme koje se kod nas koristi, a da li GMO sjeme stiže na naše prostore, to je teško utvrditi bez adekvatne kontrole uvoza,“ kaže Risto Arsenović, magistar poljoprivrede i stručni koordinator u APUS. Tvrdi da je bitno postići i kontrolisati zdravstvenu ispravnost hrane koja se nudi tržištu.

„U plasteničkoj proizvodnji postižemo kvalitet, ali nas u proizvodnji opterećuje visoka cijena repromaterijala, vještačkog đubriva, folija i svega ostaloga. Na otvorenom prostoru najveći problem je nekontrolisana upotreba pesticida, unos teških metala u zemljište. To je jako opasno za zdravlje ljudi, a stručne službe za pružanje usluga u poljoprivredi ne rade ništa. Oni treba da izađu na teren i utvrde šta i koliko treba koristiti. S druge strane, proizvodnja je skupa, a podsticaji politizirani. Politika je ušla u sve pore društva, a o nama proizvođačima niko ne brine“, kaže Arsenović za Deutsche Welle i dodaje da ne postoji uređeno tržište u BiH, da na nivou entiteta i države nadležna ministarstva i privredne komore ništa ne rade.

Veliki igrači

Amerikanac Džefri Smit (Jeffrey Smith) je GMO stručnjak i autor bestselera „Sjeme obmane“ i „Genetički rulet. Njegova neprofitna fondacija „Odgovorna tehnologija“ („Responsible Technology“) godinama upozorava na opasnost od GMO.

On tvrdi da je nauka dala odgovore na pitanje da li je GMO hrana sigurna. Ti odgovori nisu ono što nam industrija govori, a profit je jedan od razloga. „Da je industrija slušala prave rezultate nauke, genetsko izmanipulirano sjeme nikad ne bi bilo zasađeno i GMO hrana bi bila zabranjena širom svijeta,“ kazao je Smit u jednom od svojih medijskih nastupa i podsjetio da su naučni eksperimenti utvrdili da GMO izazivaju neplodnost, probleme imunološkog i probavnog sistema, oštećenost organa, poremećenu regulaciju holesterola i inzulina i ubrzano starenje.

Smit tako upozorava da smo svjedoci najvećeg eksperimenta sa hranom u historiji kojim rukovode „veliki igrači“. Cilj svega je, tvrdi on, preuzimanje kontrole nad proizvodnjom hrane u cijelom svijetu u kojem bi za 20 godina 100% komercijalnog sjemenja bilo genetski modifikovano i patentirano.

„Četiri glavna usjeva su soja, kukuruz, pamuk i uljana repica. Genetski modificirana soja i kukuruz imaju mnogo derivata, kao što su sojin lecitin i kukuruzni sirup koji se koriste za proizvodnju biljnog ulja, a za to se koristi i canola, uljana repica. Osobito soja i kukurz imaju derivate koji se koriste za proizvodnju velikog dijela hrane, pa 70 posto hrane koju danas jedu Amerikanci sadrži neke genetski modificirane sastojke,“ kazao je Smit u jednom od svojih medijskih istupa zaključivši: „Riječ je o ogromnom eksperimentu. To zapravo i nije pravi eksperiment jer se svaki eksperiment sprovodi pod kontrolom i nadzire. U ovom slučaju dajemo ljudima tu hranu bez ikakve kontrole i nadzora. Možda je došlo do velikih promjena u fiziologiji i ozbiljnih zdravstvenih problema, ali oni nisu dovoljno istraženi.“

GMO je budućnost

Stevan Mesarović, predstavnik za Balkan norveške kompanije „Yara“, najvećeg svjetskog proizvođača mineralnih đubriva zna da u BiH stiže sjeme merkantilne soje koje se, umjesto da ide za stočnu hranu, sije na poljima. Podsjeća da je tako već odavno u svijetu, ali ne i u Evropskoj uniji, gdje čak i proizvodi koji imaju GMO moraju biti posebno označeni.

„Dobar dio od sadašnjih sedam milijardi stanovnika Zemlje nema osnovne uslove za život. Pravo na hranu je zagarantovano Poveljom UN, a elita svjetskih moćnika i kompanija kontroliše većinu resursa na ovoj planeti, računajući i hranu. Dakle, osnovno pitanje je kako u budućnosti nahraniti nekih 10 milijardi ljudi?“, kaže Mesarović koji priču o GMO ne svodi samo na osudu.

„Genetski modifikovana hrana je nastala inovativnim djelovanjem naučnika kako bi se obezbijedio minimum hrane potreban ljudima na planeti. Moje mišljenje je da je rano za uvođenje genetski modifikovane hrane u masovnu proizvodnju, dok se ne ispitaju sve moguće posljedice, ali mora se reći šta su donijeli GMO. Poljoprivreda je postala rentabilnija jer su biljke otpornije. Uvođenjem GMO smanjio se ulog po hektaru, smanjena je upotreba pesticida i herbicida, a povećao se prinos“, podsjeća Mesarović i dodaje da tu postoje brojne teorije zavjere.

„Mislim da su inovativni naučnici shvatili da na određenim područjima planete neće biti rentabilna poljoprivredna proizvodnja. Suština je da nas čeka kriza, a GMO je jedna vrsta prevencije. Takva hrana je jeftinija. A da li je bolja? Mislim da nije. U prirodi modifikacije nastaju evolucijom, pod uticajem raznih faktora. Ovdje je čovjek uzeo da radi tu evoluciju na jedan sintetički način“, ističe naš sagovornik i podsjeća da je debalans u ishrani napravljen odavno, ukrštanjem i uvođenjem novih sorti hibrida još u prvoj polovini prošlog stoljeća.

„Struktura ishrane čovjeka proteinima odavno je promijenjena i mislim da je to više uticalo na pojavu raka nego što se sada to vezuje za GMO, gdje još uvijek nema sigurnih dokaza. Moram reći da mi u BiH već sad imamo 75% gotovih proizvoda, čokolade, kekse, sokove, koji sadrže sirovine porijeklom od GMO. To na proizvodima nije istaknuto kao što je slučaj u EU. Ipak, to je budućnost ove planete jer je nemoguće da čovječanstvo opstane u budućnosti bez GMO,“ tvrdi Mesarović.