"Gej parada za Brisel - vojna parada za Moskvu"

"Barak Obama će 30. septembra 2015. doći u Frankfurt na Majni na proslavu Dana njemačkog ujedinjenja. Pošto je kalendar američkog predsjednika prepun, Njemačka će slavlje upriličiti tri dana ranije. Ovako nešto je nezamislivo? Ali, ne i u Srbiji", piše njemački dnevni list Velt i nastavlja: "Beograd su 20. oktobra Titovi partizani i Crvena armija oslobodili od nacista. Ali, 70. godišnjica je proslavljena u četvrtak (16.10.), jer je to moralo da se poklopi s Putinovim kalendarom. On je u ovoj kratkoj posjeti ostao šest sati, a za počasnog gosta upriličena je vojna parada, kakva od vremena socijalizma nije upriličena u Beogradu. Čak i sam Slobodan Milošević se odricao ovakvih predstava u glavnom gradu Srbije."

'Fašizam' je i liberalizam i homoseksualnost i ateizam...

Velt piše kako su za Putina na ulice izvedeni tenkovi i 4.500 vojnika, a na Dunav ratni brodovi. "Vojna parada je izgledala kao da je Tito vaskrsao, a podsjećala je i na vrijeme Hladnog rata. Doduše odata je počast antifašističkoj borbi u čemu u osnovi nema ničeg lošeg", konstatuje njemački dnevnik, ali i naglašava: "Međutim, postoje dijelovi srpskog i ruskog društva u kojem dolazi do približavanja nacionalizma i fašizma. Ruski pisac Sergej Lebedev je to ovako opisao: 'Nije fašizam loš, već sve loše je fašizam'. Jer, ovaj proklamovani antifašizam ima malo zajedničkog sa ljudskim pravima i demokratijom. 'Fašizam' u ovom diskursu je i homoseksualnost, liberalizam, ateizam i sve ono loše što dolazi sa Zapada. To objašnjava i zašto se ruski i srpski desni ekstremisti bore na strani separatista u istočnoj Ukrajini protiv 'ukrajinskih fašista'. Desetine Srba podržavaju četničke paravojne jedinice proruskih pobunjenika.

No, Putinova posjeta nije naišla na velike kritike. Mnogo veće kritike su izrečene prije tri nedjelje na jednu drugu paradu - Beogradski gej prajd. Parada beogradskih lezbejki i gejeva održala se pod velikom policijskom zaštitom čime je Vlada Srbije ispunila važan uslov Brisela. Srpski premijer Vučić želi da usreći sve podjednako - gej parada za Brisel a vojna parada za Moskvu", zaključuje Velt.

Crkvena zvona 'pro et contra'

Austrijski Kronen cajtung o Putinovoj posjeti piše: "Za ruskog predsjednika, koji je među Srbima izuzetno popularan, u Beogradu nisu priređene vojne počasti već je njegova posjeta pozdravljena i crkvenim zvonima. (Crkvena zvona su prije tri nedjelje zvonila i tokom Beogradskog gej prajda, ali protiv učesnika parade. prim.aut.). On je takođe udostojen da kao prvi dobitnik ponese i 2009. ustanovljen Orden Republike Srbije", piše Kronen cajtung o počastima ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koje je dobio u Beogradu.

Noje cirher cajtung napominje kako je predsjednik Srbije, Tomislav Nikolić dodjeljujući orden Putinu rekao 'Dragi brate Vladimire!' "On je napomenuo kako je narod ponosan na to da Putin ponese najviši srpski orden. A Putin je, doduše nešto hladnije, obećao dalju pomoć u razvoju zemlje i gradnji ekonomskih veza. On je takođe napomenuo da se drži i dalje toga da Kosovo ne prizna kao nezavisnu državu. Putinova posjeta je doduše bacila svjetlo na ne tako jednostavne odnose između Moskve i Beograda. Srbija pokušava - kao nekada nesvrstana Jugoslavija - da balansira između Rusije s jedne i EU i Vašingtona s druge strane", zaključuje ciriški dnevnik.

Suđenje 31 godinu nakon ubistva Đurekovića

Špiegel onlajn donosi opširan članak u kojem podsjeća da 31 godinu nakon ubistva Stjepana Đurekovića počinje suđenje dvojici bivših agenata jugoslovenske tajne službe SDB-a Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču. "Sudije (...) će morati duboko uroniti u jedan milje među hrvatskim emigrantima, koji je sedamdesetih i osamdesetih godina bio prožet agentima različitih tajnih službi, neprimjetnih doušnika i očito plaćenih ubica u službi jugoslovenskog političkog vrha. Najmanje 22 hrvatska emigranta ubijena su u Njemačkoj između 1970. i 1989, tvrdi Savezno državno tužilaštvo; Kod svih tih ubistava izgleda vjerovatno da se radilo o "državno-terorističkoj pozadini", prenosi Špigel onlajn navodeći dalje da je ubijeni Đureković u Njemačkoj objavljivao kritičke knjige prema režimu, kao što su "Komunizam - velika prevara" i "Ja, Josip Broz Tito".

I onlajn portal ARD-a (tagesschau.de) podsjeća na te knjige, ali smatra da to "nije bio motiv za ubistvo" nego navodi druge moguće motive: "Kao direktor marketinga državne naftne kompanije Đureković je imao detaljne spoznaje o političkom vođstvu u svojoj domovini. Navodno je imao spoznaje o jednom korupcijskom skandalu. To ga je navodno, u očima tajne službe, učinilo posebnom opasnošću za državu. Ono što slučaj čini još osjetljivijim; žrtva je prema spoznajama novina "Ziddojče cajtung" radila za (njemačku) tajnu službu BND", napominje Tagesšau i dodaje: "Ko je izvršio ubistvo do danas je nerazjašnjeno. U prvom suđenju (protiv Krunoslava Pratesa, napomena uredništva) bilo je govora o tri ubojice, koji su najprije pucali u Đurekovića i nakon toga sjekirom udarali žrtvu. Tragovi, kako se pretpostavlja, posljednjeg živućeg mogućeg ubice, prema informacijama Ziddojče cajtunga, vode u Švedsku", piše Tagesšau.de.