Francuska i Njemačka u znaku protesta

U Berlinu su održane demonstracije koje je organizovao njemački pokret „Kverdenkera“ (Querdenker – njem. riječ koja označava one koji razmišljaju nelinearno, kreativno, „paralelno" ili „lateralno"). Gradski oci su bili zabranili ove demonstracije, ali se i pored toga na ulicama Berlina okupilo oko 5.000 ljudi – tačno na godišnjicu velikih demonstracija protiv vladinih mjera iz 2020. godine.

- pročitajte još: Europa: Prosvjedi protiv obveznog cijepljenja

- pročitajte još: Otpor obaveznoj vakcinaciji u više evropskih zemalja

Pokret "Kverdenkera" traži da vlada bezuslovno poštuje njemački Osnovni zakon i tvrdi da je ograničavanje osnovnih prava u okviru mjera protiv korone – nezakonito.

Njemačka vlada tvrdi da pokretu Kverdenkera nije stalo do argumentativne kritike pandemijskih mjera, već da on hoće da destabilizuje državu.

"Dobri" i"loši" demonstranti?

U Berlinu je na ulicama bio i veliki broj policajaca, dijelom sa teškom opremom za razbijanje demonstracija. Učesnici protesta su najavili da će se pridržavati higijenskih mjera kao što je držanje distance i stavljanje maski u slučaju da minimalno odstojanje ne može da se održi.

Jedan od razloga za gnjev demonstranata je bila upravo zabrana ovih demonstracija nakon što je 24. jula u prestonici održana Parada ponosa – CSD – sa identičnim higijenskim mjerama, koje u nekim situacijama nije bilo moguće stopostotno sprovesti. Protivnici vladinih pandemijskih mjera smatraju da u Njemačkoj vlast, uz podršku velikih medija, razlikuje „dobre" i „loše", odnosno, poželjne i nepoželjne demonstracije i tako mjeri situaciju različitim aršinima.

Oko 600 hapšenja

Na jučerašnjim demonstracijama je zabilježen veliki broj pojedinačnih sukoba policije i demonstranata. Demonstranti su bili raspoređeni na mnogo gradskih punktova, ometajući saobraćaj. Tako decentralizovan protest je bilo veoma teško kontrolisati.Policija se služila metodama zastrašivanja, uz stalno nadlijetanje helikoptera; na ulice su tokom ranog popodneva izašla oklopna vozila i cisterne sa vodenim topovima, koji do kraja dana ipak nisu upotrijebljeni. Zastrašivanje se ogledalo i u pojedinačnom obaranju na zemlju i odnošenju pojedinih demonstranata.

Među demonstrantima je bilo mnogo onih koji nisu štedeli uvrede na račun policajaca, što je stvaralo dodatnu napetost. Bilans na kraju dana je bio: oko 600 hapšenja, nepoznat broj povrijeđenih policajaca.

Francuska: "Žuti prsluci" ponovo u akciji

Tokom vikenda "Žuti prsluci" su se vratili na ulice Francuske. Na masovnim protestima protiv obaveznog vakcinisanja za određena zanimanja, u više od 150 gradova u čitavoj zemlji, mnogi demonstranti su nosili takve prsluke. Time su podsjetili na talas protesta koji je počeo u novembru 2018. i doveo predsjednika države Emanuela Makrona do teške unutrašnjepolitičke krize.

Tada je na ulicama bilo oko 300.000 demonstranata - a ovog vikenda je prema zvaničnim podacima bilo više od 200.000 ljudi. To je bitno povećanje u odnosu na dva protekla vikenda kada je - prije odluke parlamenta - na ulicama bilo nešto više od 100.000 ljudi.

Potest protiv najnovijih mjera dolazi iz svih dijelova društva.

Zov slobode

"Liberté" je riječ koju su mnogi nezadovoljnici napisali na svoje plakate jer u mjerama vlade vide napad na slobodu. Jer, u Francuskoj je uvedena obaveza vakcinisanja za zdravstvene radnike i njegovatelje kao i vatrogasce, a zdravstveni pasoš mora da se pokazuje između ostalog i u restoranima i vozovima: odredbe o koroni su vrlo pooštrene.

Većina stanovništva je za kurs vlade, ali i protesti nailaze na odobravanje: prema reprezentativnoj anketi instituta ifop, 35 odsto ispitanih podržava demonstrante ili gaji simpatije za njih.

Vlada se uzda u Ustavni sud

Zasad nema naznaka da bi francuska vlada mogla da promijeni svoj kurs. Umjesto toga, njeni predstavnici traže od demonstranata umjerenost. Ministar zdravlja Olivije Veran je za vikend na Tviteru objavio video-snimak agresivnih demonstranata u Monpeljeu koji napadaju mobilni centar za testiranje jednog apotekara. I u drugim gradovima je bilo pojedinačnih sukoba.

Zakon zbog kojeg se protestuje je donijet i trebalo bi da stupi na snagu 9. avgusta. U četvrtak (5.8.) bi trebalo da pređe i posljednju prepreku - kontrolu Ustavnog suda.

sb/agencije/dw

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu