1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
NaukaSjeverna Amerika

Fluorid u vodi, soli i pasti za zube - dobar ili otrovan?

Julia Vergin
8. novembar 2024

Da li je fluor dobar za vaše zube i zdravlje? Ili je to čist otrov koji treba ukloniti iz vode za piće i paste za zube? Ova pitanja su takođe igrala ulogu na američkim izborima. Vrijeme je za neke odgovore.

https://p.dw.com/p/4mk27
Česma
Da li je fluorid u vodi za piće otrovan?Foto: Fotolia/Artusius

Robert Kenedi mlađi je nećak ubijenog američkog predsjednika Džona F. Kenedija. On je Trampov pristalica, aktivista i protivnik vakcinacije i vjerovatno sljedeći američki ministar zdravlja.

I već ima planove. U jednom postu na Iksu, Kenedi je najavio da bi fluorisanje vode za piće u SAD trebalo da bude zaustavljeno na dan kada Tramp položi zakletvu. Fluorid je industrijski otpad i izaziva brojne bolesti, uključujući rak kostiju, neurorazvojne poremećaje i niži kvocijent inteligencije kod djece.

Šta je fluorid i gdje se nalazi?

Pojam fluorid se često miješa sa fluorom - barem u svakodnevnom jeziku. Fluor je veoma korozivan (jako nagrizajući) i otrovan gas oštrog mirisa. Reakcija sa vodom proizvodi fluorovodoničnu kiselinu.

Fluoridi su soli fluorovodonične kiseline. Javljaju se u obliku brojnih minerala u prirodi, ali i u ljudskom tijelu – pretežno u kostima i zubnoj gleđi, ali i u krvi i želudačnom soku.

Prirodni izvori fluorida su crni i zeleni čaj, riba i špargle. U Njemačkoj se fluorid dodaje u paste za zube i kuhinjsku so. U drugim zemljama, uključujući SAD, voda za piće je fluorisana.

Ribe na ledu u ribarnici
Prirodn izvor fluorida je i ribaFoto: Timothy Rooks/DW

Zašto se fluor dodaje u vodu za piće?

Fluorid se prirodno nalazi u malim količinama u vodi. Početkom XX stoljeća, naučnici su primijetili da su viši nivoi prirodnog fluorida u nekim dijelovima Sjedinjenih Država doveli do smanjenja karijesa kod djece. Kao rezultat toga, fluor je dodan u vodu za piće u drugim dijelovima zemlje, što je od tada uobičajena praksa.

„Određena količina fluorida je korisna za zdravlje zuba“, kaže toksikolog Karsten Šle. Fluorid nije neophodan za život ljudi, već služi takozvanoj remineralizaciji zubne gleđi i na taj način smanjuje rizik od karijesa.

Fluorid se sada koristi širom svijeta u pastama za zube, soli i vodi za piće kao isplativ način za sprječavanje karijesa, a američki CDC (Centar za kontrolu bolesti i prevenciju) ga je pozdravio kao jednu od deset najvećih zdravstvenih intervencija 20. vijeka.

Ali izgleda da nisu svi u slavljeničkom raspoloženju, kao što pokazuje Kenedijev post. U određenim krugovima, fluorid je godinama osuđivan kao otrov za koji se kaže da je odgovoran za brojne bolesti.

Može li fluorid biti opasan po zdravlje?

Fluorid ima nezasluženo lošu reputaciju, kaže toksikolog Šle. „To se odnosi i na fluorid. Sa pastama za zube, predoziranje je gotovo nemoguće. Naročito zato što se pasta za zube obično ispljune, a ne guta.

Drugačije je sa fluorisanom vodom za piće ili kuhinjskom solju. Prema CDC, 0,7 mg fluorida se dodaje u jedan litar vode za piće. Prema njemačkom Saveznom institutu za zaštitu zdravlja potrošača i veterinarsku medicinu (BgVV), ovo odgovara preporučenoj dnevnoj dozi za mališane između prve i četvrte godine života.

Institut preporučuje da odrasla osoba ne konzumira više od 3,8 mg fluorida dnevno. Predoziranje može kod djece izazvati bijele mrlje na zubima, koje se nazivaju fluoroza. Veći unos fluorida dovodi do smeđe boje zuba.

Dugotrajno predoziranje od 10-25 mg dnevno može dovesti do fluoroze skeleta i dovesti do preloma kostiju i promjena u zglobovima. Ekstremno visok unos fluorida između 300 i 600 mg dnevno može izazvati oštećenje bubrega.

Dječak pije vodu iz čaše
Da li fluorid djecu čini glupljima?Foto: DW/S. Kljajić

Da li fluor čini djecu glupljima?

Jedna analiza iz 2023. bavila se pitanjem da li fluorid u vodi za piće može štetiti razvoju mozga. Istraživači su došli do zaključka da koncentracija fluorida u vodi za piće koju CDC klasifikuje kao bezbjednu zaista može negativno uticati na razvoj mozga, a samim tim i na inteligenciju djece.

Međutim, autori takođe pišu da rezultati njihove analize mogu biti pristrasni zbog različitog kvaliteta ispitanih studija, „sa opštom tendencijom slabijeg ili nikakvog povezivanja u najpažljivije sprovedenim studijama“.

Druga meta-analiza kaže da se koeficijent inteligencije smanjuje, ako uopšte, samo kada je unos fluorida iznad preporučenih količina. Međutim, na osnovu dostupnih dokaza, nije moguće konačno procijeniti da li fluorid izaziva bilo koji oblik neurološkog poremećaja ili ne.

Karsten Šle smatra da ako fluorid nestane iz američke vode za piće od 20. januara, neće doći do opadanja neuroloških bolesti. Ali možda će biti više karijesa kod djece i odraslih.

Izvori:

CDC: About Community Water Flouridation (2024)

Environmental Research: Fluoride exposure and cognitive neurodevelopment: Systematic review and dose-response meta-analysis (2023)

Nature: A systematic review and meta-analysis of the association between fluoride exposure and neurological disorders (2021)

Bundesinstitut für gesundheitlichen Verbraucherschutz und Veterinärmedizin (BgVV): Verwendung fluoridierter Lebensmittel und die Auswirkung von Fluorid auf die Gesundheit (2002)

*ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu