Facebook pod pritiskom

Ne, ovo nije bila laka sedmica za najveću društvenu mrežu na svijetu. Najprije su tehničke greške bacile na koljena razne Facebook-aplikacije, onemogućujući milijardama korisnika da međusobno komuniciraju.

Potom je bivša zaposlenica Facebooka pred američkim zastupnicima predstavila desetine hiljada stranica koje su rezultat internih istraga i koje je kopirala dok je bila na poslu. Prema riječima uzbunjivačice (zviždačice) Frances Haugen, dokumenti pokazuju da je Facebooku bilo važnije „rasti po svaku cijenu" nego boriti se protiv rizika za korisnike svojih platformi.

- pročitajte i ovo:  "Facebook zarađuje izazivajući mržnju i bijes"

Ova dva incidenta su ovaj američki tehnološki div ponovno stavila u središte pozornosti. Ponovo je otvoreno i pitanje kako bi se FB trebao regulirati.  Incidenti ilustriraju dva glavna razloga zašto je Facebook na udaru kritika: prvi je njegova sve veća tržišna moć a drugi: način na koji se koncern nosi sa sadržajima na svojim platformama.

"Incidenti će ponovo potaknuti raspravu o razbijanju Facebooka", kaže Julia Reda iz berlinske nevladine organizacije "Society for Freedom Rights", koja je od 2014. do 2019. bila zastupnica Piratske stranke Njemačke u Evropskom parlamentu. "I oni bi trebali biti poziv na buđenje, kako bi se ozbiljnije pozabavili reguliranjem velike tehnologije", dodaje Reda.

- pročitajte i ovo:  Svaka čast zviždačima

Učinite algoritme transparentnima

Svjedočenje zviždačice Frances Haugena i dokumenti koje je otkrila daju do sada neviđeni uvid u unutarnje funkcioniranje Facebooka. Oni sugeriraju da su upozorenja unutar kompanije, koja se odnose na Facebook- tehnologiju u  više navrata ostala bez odgovora.

"Uprava koncerna mogla bi učiniti Facebook i Instagram sigurnijim, ali nerado poduzimaju potrebne promjene jer su astronomski profiti važniji od ljudi", rekla je Frances Haugen tokom rasprave. Zato je neophodna stroga regulacija. Kao zakonodavac posebno je važno zahtijevati veću transparentnost o tome kako Facebookovi algoritmi odlučuju koje sadržaj korisnici mogu vidjeti.

Facebook je odbacio te navode navodeći kako zapošljava desetine hiljada ljudi, koji rade na sigurnosti sadržaja koje objavljuju i usluga. "Tvrdnja da promičemo loše sadržaje i ne poduzimamo ništa po tom pitanju jednostavno nije istinita", kaže Lena Pietsch, direktorica Facebookovog Odjela za komunikacije. I šef Facebooka Mark Zuckerberg također je reagirao na platformi svoje kompanije. Također je odbacio tvrdnje da FB stavlja svoju dobit iznad dobrobiti korisnika.

Za političare s obje strane Atlantika, objavljivanje dokumenata označava prekretnicu. "Došlo je vrijeme za djelovanje - a zviždačica [Haugen] je katalizator koji nam omogućuje djelovanje", rekla je  senatorka iż Demiokratske stranke Amy Klobuchar.

Alexandra Geese, koja je zastupnica Zelenih u Evropskom parlamentu i nadležna za pregovore o novim pravilima za rad internetskih platformi u cijeloj EU, podržava njen zahtjev. EU trenutno radi na dva zakonodavna paketa koji će obuzdati tržišnu moć Big Tech-koncerna i učiniti kompanije odgovornijim za ono što se događa na njihovim platformama.

Otkrića Frances Haugen pokazala su da Facebook "stavlja svoj profit iznad javnog dobra", kaže Geese. Ona će "evropskim zakonodavcima omogućiti da uvedu još ambicioznija pravila".

Tržišna moć Facebooka

U manje od dva desetljeća Facebook je od malog startupa prerastao u jednu od najmoćnijih korporacija na svijetu. Danas se u cijelom svijetu ljudi oslanjaju na FB- tehnologiju za međusobno komuniciranje, rad ili informisanje o događajima u svijetu.

FB je dospio na naslovnice veče uoči izjave Francis Haugen, kada milijarde korisnika odjednom više nisu imale pristup Facebookovoj platformi Messenger, WhatsAppu  i Instagramu.

Nakon šest sati prekida, FB-usluge su postupno ponovo postale dostupne. No, šteta je načinjena: neke firme nisu mogle satima komunicirati sa svojim kupcima. A mediji nisu mogli objaviti svoje sadržaje na FB.

Mnogi korisnici na globalnom jugu, gdje ljudi često koriste Facebook-ovu aplikaciju za srfanje internetom na svom telefonu, de-facto su odsječeni od interneta.

"Mnoge zemlje u Latinskoj Americi i Aziji ovise o Facebooku čak i više nego mi na globalnom sjeveru", kaže Tyson Barker, voditelj programa za tehnologiju i vanjsku politiku Njemačkog društva za vanjsku politiku. "Istodobno su u mnogo lošijoj pregovaračkoj poziciji s Facebookom."

Zato bi EU i SAD trebali preuzeti vodeću ulogu i natjerati tehnološke divove poput Facebooka da postave svoje uslužne servise tako da rade neovisno u slučaju kvara, rekao je Barker.

Kako dalje?

No, hoće li doći do takvih ili sličnih propisa nije sigurno. "Najnoviji incidenti mogli bi biti polazište za strogu regulaciju", kaže Julian Jaursch iz fondacije "Nova odgovornost". Na primjer, otkrića iz 2013. o globalnom nadzoru koje je dao zviždač Edward Snowden potaknula su raspravu, koja je na kraju dovela do pooštravanja zakona o zaštiti podataka u cijelom svijetu.

"Ali to bi moglo ići i u potpuno drugom smjeru, tako da se ništa bitno ne promijeni", kaže Jaursch. Otkrića u 2018., koja su pokazala kako je konzultantska firma Cambridge Analytica ocijenila podatke korisnika Facebooka kako bi utjecala na izbore, izazvala su bijes u cijelom svijetu - "ali nisu dovela do održivih, trajnih promjena", zaključuje Jaursch.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu