Evropski gradovi sa najvećim zagađenjem zraka

Praktično svi u Evropi žive u zagađenim gradovima, gdje je prosječni godišnji nivo zagađenja finim česticama veći od ograničenja odnosno razine, koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

To znači da skoro svi stanovnici ovog kontinenta udišu loš zrak, za koji se pokazalo da je fatalan.

Zagađenje zraka povećava rizik od respiratornih i srčanih bolesti i skraćuje životni vijek.

"Sa trenutnim nivoima zagađenja vazduha, mnogi ljudi se razboljevaju. Znamo da smanjenje nivoa zagađenja zraka smanjuje broj oboljelih", rekao je Mark Nieuvenhuijsen, direktor Instituta za globalno zdravlje (Institute for Global Health – ISGlobal) sa sjedištem u Barceloni.

Koliko je opasno zagađenje vazduha u Evropi?

DW se udružio sa Evropskom novinarskom mrežom - European Data Journalism Network, kako bi analizirao satelitske podatke iz Copernicus Atmospheric Monitoring Service (CAMS).

Otkrili smo da je 2022. godine 98% ljudi u Evropi živjelo u područjima, u kojima je koncentracija finih čestica, koje označavano sa PM 2,5  bila  bila iznad granice koju je postavila WHO.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da prosječna koncentracija zagađenja sitnim česticama ne smije prelaziti pet mikrograma po kubnom metru zraka godišnje. Mikrogram je hiljadu puta manji od miligrama.

Nivoi zagađenja razlikuju se od regiona do regiona u Evropi. To može biti posebno ozbiljno u dijelovima istočne Evrope, doline Po u Italiji i na širim područjima metropola kao što su Atina, Barcelona i Pariz.

Naša analiza pokazuje da najzagađeniji regioni u Evropi dostižu prosječnu godišnju koncentraciju  PM 2,5 od oko 25 mikrograma po kubnom metru.

Visoki nivoi zagađenja vazduha u pojedinim evropskim gradovima su prijavljeni i poznati ali ova nova analiza podataka nudi prvo poređenje zagađenja u različitim regionima Evrope. Pokazujemo gdje se kvalitet zraka poboljšao, a gdje pogoršao.

Također smo koristili podatke da identifikujemo dva mjesta sa suprotnim razvojem situacije. Prvo je u sjevernoj Italiji, gdje su nivoi zagađenja konstantno visoki a drugo u južnoj Poljskoj, gdje su bili visoki, ali sada padaju. Pogledali smo i u kojoj mjeri strategije ublažavanja zagađenja pomažu ili ne pomažu.

Šta su fine čestice?

Fine čestice su kombinacija čvrstih i tečnih čestica različitih organskih i anorganskih tvari i zagađivača. Sadrže sulfate, nitrate, amonijak, metalne okside, vodikove ione, vodu i morsku so.

Zagađivači su nevidljivi golim okom. Imaju prečnik manji od 2,5 mikrometra, koji je oko 30 puta tanji od jednog pramena kose.

Iako postoje mnogi drugi zagađivači, koji utiču na zdravlje ljudi, uobičajeno je da se fokusiramo na ovu vrstu čestica jer postoje naučni dokazi o njihovom negativnom uticaju na zdravlje.

Kakav je kvalitet zraka u Evropi u poređenju sa drugim regionima svijeta?

Kvalitet zraka u Evropi je generalno bolji nego u drugim regionima svijeta.

U indijskim gradovima, kao što su New Delhi, Varanasi i Agra, prosječne vrijednosti PM 2,5 mogu dostići čak 100 mikrograma po kubnom metru. U Evropi, naši podaci pokazuju nivoe zagađenja do 25 mikrograma po kubnom metru.

Ali čak i sa relativno nižim nivoima u Evropi, zagađenje može imati značajan uticaj na zdravlje ljudi.

Koju granicu zagađenja predlaže EU i šta kažu stručnjaci?

Nova evropska pravila o kvalitetu vazduha dozvolila bi godišnju prosječnu koncentraciju od 10 mikrograma finih čestica po kubnom metru vazduha. Komitet za zaštitu životne sredinu Evropskog parlamenta predložio je usvajanje preporuka WHO, koje su rigidnije i iznose pet mikrograma finih čestica po kubnom metru vazduha.

Ali čak i dozvoljena koncentracija od 10 mikrograma bila bi daleko manja vrijednost od trenutnih standarda, koji dozvoljavaju godišnju koncentraciju od 20 mikrograma finih čestica PM 2,5 po kubnom metru – četiri puta više od trenutne preporuke WHO.

Zdravstveni stručnjaci  i ekolozi tvrde da bi nova evropska pravila o kvaliteti zraka trebala odražavati smjernice WHO, ali priznaju da bi to bio veliki izazov.

"Ograničenja dozvoljene koncentracije zagađanje EU nisu bazirana samo na zdravlju, već obuhvataju i ekonomske razloge i argumente, dok ograničenja Svjetske zdravstvene organizacije postavljaju stručnjaci koji u obzir uzimaju samo zdravlje", kaže Nieuwenhuijsen. "Nadam se da će pristati na preporuke WHO, mada će neki vjerovatno tvrditi da bi to bilo preskupo."

Okrenimo se sada našem prvom slučaju u studiji:  Sjevernoj Italiji

Kvalitet vazduha konstantno loš u sjevernoj Italiji

Sredinom februara 2023. mnogi gradovi u dolini rijeke Po bili su zagađeni. Zagađenjem su posebno pogođene regije Lombardija i Veneto. Prosječna dnevna koncentracija PM 2,5 u gradovima poput Milana, Padove i Verone porasla je iznad 75 mikrograma po kubnom metru, prema navodima istraživačima iz evropskog programa za nadgledanje čovjekove okoline Copernicus. Za to je djelimično kriva geografija: region je okružen planinama i zagađenje je uzrokovano gustim saobraćajem, industrijom, emisijama štetnih gasova iz poljoprivrede i stambenim grijanjem, jer zrak "stoji" u tom području.

Agencije za zaštitu čovjelove okoline  izvještavaju da hiljade ljudi svake godine prerano umire zbog bolesti uzrokovanih zagađenjem. Studija, objavljena u naučnom časopisu The Lancet, koristila je podatke o zagađenju iz 2015. i procijenila kako se oko 10% smrtnih slučajeva u gradovima poput Milana moglo spriječiti da su se prosječne koncentracije PM 2,5 smanjile za oko 10 mikrograma po kubnom metru.

Kada bi najveći evropski gradovi uspjeli postići cilj od pet mikrograma po kubnom metru, istraživači su zaključili da bi svake godine bilo 100.000 manje smrtnih slučajeva uzrokovanih zagađenjem. Ali to nije pravac u kojem ide dolina Po.

"Pored toga što imamo negativnu geografsku situaciju, radili smo upravo suprotno od onoga što smo i kako smo trebali", rekla je Anna Gerometta, pravnica i predsjednica Cittadini per l'Aria, nevladine oanizacije koja se zalaže za strožiju politiku kvaliteta vazduha u Italiji.

Gerometta je rekla da su mjere za ograničavanje štetnih emisija iz automobila, stambenih objekata, tvornica mesa i putem grijanja preslabe u odnosu na dimenzije problema.

U Poljskoj, međutim, lokalna strategija u borbi protiv zagađenja pokazuje poboljšanja.

Poljska se rješava peći na ugalj i poboljšava kvalitet vazduha

U dijelovima Poljske nivoi zagađenja su među najvišima u Evropi. Ali oni su se stalno smanjivali od 2018. – prve godine koju smo uzeli za analizu.

Uzmite grad Krakov, drugi po veličini grad u zemlji. Još 2018. godine region Krakova je bilježio godišnji nivo zagađenja od skoro 25 mikrograma po kubnom metru. Do kraja 2022. godine pao je za više od 20%. Susjedni gradovi Katowice, Gliwice i Tychy, kao i Poznanj i glavni grad Varšava, takođe su zabilježili pad zagađenja.

Poboljšanja su uslijedila nakon što su poljske vlasti pokrenule plan za modernizaciju sistema grijanja u domaćinstvima, poznatih kao  "smokers" -"pušači". Proces traje već deset godina.

"Zovemo ih 'pušačima' jer proizvode mnogo dima, a zapravo je riječ o starim pećima", kaže Piotr Siergiej iz ekološke organizacije Polish Smog Alert. "Skoro 800.000 zastarjelih peći je zamijenjeno, ali je ostalo još oko 3 miliona. To je spor proces", kaže on.

Na području Krakova, gdje je 2019. godine stupila na snagu zabrana loženja uglja i drva za grijanje, zamijenjene su skoro svi stari sistemi grijanja.

Kako stavovi javnosti utiču na kvaliteta vazduha?

"Prije deset godina, ako ste govorili o zagađenju zraka u Poljskoj, ljudi su govorili da to nije tako strašno kao kad lupite glavom o zid", ističe Sierjiej. "Ali nakon godina stalnog lupanja od zid, najveći uspjeh je promjena percepcije. Zakon je važan, ali političari će uraditi samo ono što birači žele."

U Italiji su aktivisti za zaštitu životne sredine primjetili sličan problem u premošćivanju jaza između naučnih saznanja i svakodnevnog života: "Ljudi ne razumiju problem zagađenja zraka. Pošto ga ne vide, ne shvataju kakav uticaj to ima na njihove živote", kaže Gerometta.

Ali stvari se mijenjaju.

Prema istraživanju Eurobarometra iz 2022., većina Evropljana vidi respiratorne bolesti uzrokovane zagađenjem zraka sada kao ozbiljan problem. Dok su mnogi ispitanici rekli da se ne osjećaju dobro informiranim o trenutnim standardima, velika većina svjesna tog problema  smatra da pravila o kvalitetu zraka treba ojačati.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu