Evropska vrludanja oko Zapadnog Balkana

U tekstu s naslovom „Dobrosusjedska pomoć kao narativ" konzervativni list Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o akciji nabavke cjepiva protiv korone od strane Europske unije za zemlje Zapadnog Balkana. Austrija bi tu trebala preuzeti ulogu koordinatora. Iz Beča je najavljeno da bi između početka maja/svibnja i kraja augusta/kolovoza zemljama regije trebalo biti isporučeno ukupno 651 000 doza cjepiva BioNTech/Pfizer.

U tekstu se navode dva glavna motiva za angažman Austrije u toj akciji dobrosusjedske pomoći: „S jedne strane tu postoji neposredan interes Austrije: ništa se nije postiglo ako je u zemlji cijepljenje odmaklo, ali putnici i ljudi iz regije koji rade u Austriji virus donesu sa sobom."

To se posebno odnosi na Austriju, koja je ekonomskim i obiteljskim vezama usko isprepletena s regijom. Zbog toga, navodi se dalje, „nije slučajno što je baš Beč bio zamoljen da posluži kao koordinator raspodjele."

No istovremeno se radi i o strateškom signalu EU-a: "Mi vas nećemo ostaviti na cjedilu", rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg i dodao: „Potreban je jasan europski narativ na Zapadnom Balkanu."

U regiji je naime već rašireno uvjerenje da se balkanske zemlje ne mogu pouzdati u Europsku uniju. „U tom smislu je djelovao Aleksandar Vučić", kaže se u tekstu, „koji se za nabavku cjepiva obratio Rusiji i Kini. Ostale vlade u regiji su se oslonile na Covax-program Svjetske zdravstvene organizacije i na EU. Činjenica da je u međuvremenu Srbija jedna od vodećih zemalja u Europi kada je riječ o postotku cijepljenih, pa je čak besplatno cijepila i tisuće građana iz susjednih zemalja, posebno iz Bosne i Hercegovine ne pridonosi baš slabljenju Vučićeve rezerviranosti naspram Europske unije", kaže se u tekstu lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Srbija: Uspjeh u vakcinaciji ignoriranjem demokratskih načela

Dok je većina zemalja Zapadnog Balkana s radošću primila na znanje vijest o cjepivu koje će im stizati posredstvom EU-a, u Srbiji je najava 36 000 doza cjepiva iz tog kontingenta primljena uglavnom s podsmjehom. Razlog je velika količina različitih cjepiva koje se ionake već nalaze u zemlji i visoka stopa vakcinacije stanovništva – navodno već oko 44 posto.

U svom tekstu za berlinski Tagesspiegel Dragoslav Dedović, koji je i sam cijepljen, objašnjava što je tome razlog:

„Prije svega, Srbija je mala zemlja s oko sedam milijuna stanovnika. Očite su prednosti manjih sustava u odnosu na veće. A ako se njima centralizirano upravlja iz jednog centra – te uz to s izuzetno niskom razinom transparentnosti - to kratkoročno povećava njihovu efikasnost. U Beogradu nisu samo cijene respiratora i cjepiva državna tajna.

Osim toga demokratske procedure i standardi usporavaju proces donošenje odluka. S druge strane ignoriranje pravnih i međunarodnih pravila igre ih ubrzava. Srbija je odbila podržati sankcije EU-a protiv Moskve koje su uvedene 2014. zbog ruske aneksije Krima. A Beograd, mada službeno kandidat za članstvo u EU, nije vezan odlukama Europske agencije za lijekove (EMA) pri odabiru cjepiva." Sve to je autoritarnom predsjedniku Vučiću omogućilo da u pokeru oko cjepiva izvuče dva aduta koja Bruxellesu nisu stajala na raspolaganju: Moskvu i Pekig, konstatira u svom tekstu u Tagesspiegelu Dragoslav Dedović..

Slovenija budi duhove prošlosti

List Neue Zürcher Zeitung u opširnom se tekstu bavi raspravama o mogućim mirnim promjenama granica na Balkanu u kontekstu famoznog „non-papera" koji je navodnu u Bruxelles poslao slovenski premijer Janez Janša.

No, kako se u tekstu navodi, „ni gotovo tjedan dana nakon što je (dokument, op. red.) objavljen puno je više pitanja nego odgovora kada se radi o autorstvu, svrsi ili autentičnosti eksplozivnog teksta."

U tekstu se tvrdi kako je unatoč demantijima iz Ljubljane i Bruxellesa vjerojatno da su slovenski premijer Janez Janša i predsjednik Borut Pahor bili uključeni u razmišljanja o promjenama granica. To je posebno zanimljivo s obzirom na to da će Slovenija u julu/srpnju preuzeti predsjedanje Vijećem EU-a, a  naglasak želi staviti upravo na Balkan. Pritom NZZ naglašava da „Janša njeguje bliske odnose sa Viktorom Orbanom, koji ciljano širi svoj utjecaj na Balkan, te sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, čija bi zemlja od prekrajanja granica najviše profitirala."

Po mišljenju autora teksta ovakvi planovi nemaju, međutim, nikakve šanse za realizaciju. Mada mnoge zemlje, i iz regije i izvan nje, na Zapadnom Balkanu imaju različite vlastite interese, ipak je „održavanje sadašnjeg stanja u interesu većine aktera".

Ipak, navodi se dalje, „unatoč svom radikalizmu i nerealnosti taj non-paper se ne pojavljuje u sasvim zrakopraznom prostoru. Očigledno je da EU ne slijedi neku uvjerljivu politiku proširenja i nema strateški pristup Zapadnom Balkanu. A logično je i da će bez europske perspektive prije ili kasnije doći do renesanse etničkih projekata u regiji."

Crna Gora u kineskoj dužničkoj klopci

Minhenski dnevni list Süddeutsche Zeitung (SZ) u svom se osvrtu bavi crnogorskim projektom izgradnje autoputa od kredita koji je u tu svrhu Crna Gora uzela od Kine. Radi se o sumi od gotovo milijarde američkih dolara. Ugovor s Kinezima je 2014. potpisala tadašnja Vlada Mila Đukanovića, mada je već u to vrijeme bilo jasno da se radi o infrastrukturnom projektu koji nema ekonomsku opravdanost.

Na nedavnim izborima je Đukanovićeva stranka smjenjena s vlasti, ali sada dospijevaju prve rate kredita na isplatu. Crna Gora se za pomoć pri refinanciranju doga obratila Europskoj uniji, ali je iz Bruxellesa brzo stigao negativan odgovor: „Mi nećemo plaćati dugove koje imate naspram drugih država."

Vlada u Podgorici sa svoje strane naglašava da se tu ne radi o moljakanju za to da joj se nešto poklanja: „Na upit SZ-a crnogorsko Ministarstvo financija je izjavilo žaljenje zbog "netočnih interpretacija" i uajvnosti, te je naglasilo kako se tu radi o "nesretnom nesporazumu". Vlada Crne Gore nije tražila da EU preuzme i vrati dugove. Namjera je bila da se "s našim europskim partnerima pregovara o mogućem refinanciranju strateških infrastrukturnih projekata, uključujući i autoput", navodi Süddeutsche Zeitung.

Na kraju autor teksta zaključuje: „Za kinu se tu očigledno ne radi samo o velikom građevinskom projektu. Po mišljenju trusta mozgova European Council on Foreign Relations Crna Gora je "školski primjer zamki diplomacije koja se oslanja na dužničke klopke. Kada na ljeto zemlja, koja je ionako teško pogođena pandemijom, bude morala početi s vraćanjem duga, Kina bi mogla iskoristite svoju poziciju moći i prisiliti Crnu Goru da joj prepusti kontrolu nad strateški važnom imovinom. Otuda je zamislivo da će luka Bar morati biti prenešena u vlasništvo Pekinga", kaže se u tekstu minhenskog dnevnog lista Süddeutsche Zeitung.

Priredio: Zoran Arbutina

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu