Evropa investira u budućnost

Dok EU ubrzano traži rješenje pomoću kojeg bi se izvukla iz finansijske krize, dotle evropski poduzetnici razvijaju vlastitu strategiju. Oni ne mogu čekati političare, nego planove moraju sami razvijati kako bi, bez obzira na krizu eura, bili spremni za borbu sa globalnom konkurencijom. Njihova poruka glasi: bez obzira na finansijski debakl, ulažemo više novca u istraživanja i razvoj.

Prema rezultatima jednog istraživanja koje je sprovela EU, vodeći poduzetnici do 2014. godine svoje investicije godišnje planiraju povećati za četiri posto. Najveće investicije planiraju kompjuterska i softverska branša. Oni računaju na godišnje povećanje investicija od oko jedanaest posto. Oliver Koppel iz Instituta za njemačku privredu iz Kelna (Köln) kaže da ovakve vijesti ohrabruju. „Investitori time pokazuju da i u teškim privrednim vremenima investiraju u istraživanja i razvoj. Sa druge strane je finansijska kriza također pokazala šta se dešava za zemljama kao što su Grčka, Italija i Španija koje su u posljednjih deset godina veoma malo investirale u istraživanje i razvoj”, kaže Koppel: „Istraživanje je jedan od najvećih pokretača privrednog razvoja i nije ni čudo da se te zemlje ne nalaze u dobroj situaciji“.

Zaostatak za konkurencijom

Istraživanje EU je bilo koncentrisano na poduzetnike koji budžete za istraživanje i razvoj planiraju dugoročno. Zbog toga kriza eura kod ovih preduzeća još nije mnogo i direktno uticala na odgovarajuće budžete. Međutim, to nije slučaj sa manjim preduzećima. Zbog toga rezultati istraživanja EU ne prikazuju cjelokupnu sliku investicija u istraživanje i razvoj. Trenutna spremnost preduzeća za investicijama bi mogla pokazati neophodnu i važnu promjenu trenda.

Donedavno je izgledalo da će Evropa zaostati za inovacijama. Organizacija za privrednu saradnju i razvoj (OECD) je prije dvije godine na sebe skrenula pažnju najavom da će se povećati zaostatak na relevantnim konkurentnim tržištima u SAD i Japanu. Taj zaostatak je još uvijek primjetan.

„Evropa zbog toga ne smije sjediti skrštenih ruku“, upozorava Evropska komesarka za istraživanje, inovacije i nauku Máire Geoghegan-Quinn. "Evropa je zadovoljna u mnogim oblastima. Ali, ne smijemo sebi priuštiti da budemo samozadovoljni. Proizvodimo više naučnih publikacija nego SAD, ali naše publikacije su manje citirane od američkih. Drugim riječima: zaostajemo u najboljim istraživanjima sa velikim učincima. Osim toga je konkurencija postala veća otkako su Kina i ostale zemlje u ubrzanom privrednom razvoju uzele učešće u utrci”.

Krađa ideja

Sa druge strane evropske firme profitiraju od globalizacije, ne samo zato što je na primjer Kina važno tržište za proizvode iz Evrope nego i zbog sve veće saradnje u istraživanju i razvoju među firmama. Ovom temom se bavi i profesor Radu Popescu-Zeletin. Šef Frauenhofer instituta FOKUS, koji se bavi temama informacione i komunikacione tehnologije.

Međutim, on istovremeno postavlja i pitanje: "Da li se danas može povući granica između Evrope i Kine? Mnoge kineske firme su u evropske firme investirale relativno mnogo novca, što na neki način pokreće kinesku trgovinu. Sa kineskim firmama sarađujemo veoma intenzivno. Mislim da je ta borba ustvari postala više saradnja”.

Međutim, granica se ipak pojavi kada je riječ o zaštiti intelektualnog vlasništva. Kineske firme često se ne osvrću na optužbe da kopiraju tuđe ideje. Zbog toga nije ni čudo da se evropske firme u studiji EU o istraživanju i razvoju žale da moraju uložiti velike napore kako bi zaštitile intelektualno vlasništvo.

Autori: Ralf Bosen / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Marina Martinović