Evro grupa dijeli pomoć na sve strane

Još do petka popodne (7.12.) privatna lica, koja u vlasništvu imaju grčke državne obveznice, mogu da ih vrate državi po prilično povoljnim uslovima. Akcija otkupa državnih obveznica dio je mjera kojim evrozona želi da pomogne prezaduženoj članici Grčkoj. Sredstva su obezbjeđena iz fondova međunarodnih kreditora. Ukoliko Atina tu akciju uspješno sprovede, može da računa na otpis dugova u iznosi od 30 milijardi evra.

Evropska valuta sigurna

Uspješno realizovan otkup obveznica je ujedno i uslov da Grčka dobije nove kredite. Na tome posebno insistira Međunarodni monetarni fond (MMF). „Nema razloga za zabrinutost“, rekao je Pjer Moskovisi, francuski ministar finansija. Njegov kolega iz Irske, Majkl Nunan, smatra da je najgore prošlo: "Sve one priče kako će se evrozona raspasti, postalesuprošlost. Umjesto toga, postoji jedinstvo u ocjeni da je evropska valuta sigurna.“

Ni njemačka kancelarka Angela Merkel nije isključila mogućnost otpisivanja dugova Grčkoj u budućnosti, uprkos velikom zaduživanju i pomoći Evropske unije i MMF-a, bez koje ta zemlja ne bi izbjegla najgori scenario. Međutim, ministarska finansija Austrije Marija Fekter vjeruje da bi to bilo isuviše jednostavno. „Grci moraju da ulože napore i ispune uslove koji se od njih očekuju. Ne bi trebalo da se nadaju, da će dugovi nestati i da o tome neće morati da brinu.“

Njemački ministar finansija Volgang Šojble vjeruje u napore grčke vlade, uprkos onome što se može pročitati u grčkim i njemačkim novinama. „I moj lik je osvanuo u uniformi SS-jedinica u grčkim novinama. S druge strane, ja svakodnevno na ulici srećem Grke koji mi govore da je grčki narod zahvalan na naporima koje ulažemo, ne bi li im pomogli“, kaže političar njemačke Hrišćansko-demokratske unije.

Pomoć i za Kipar i za Španiju

I dok Grčka „marljivo“ radi na ispunjavanju uslova Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, ministri finansija zemalja članica evrozone, već su osmislili još jedan program pomoći, ali ovoga puta za prezadužene španske banke. ZanjihovusanacijuMadridujepotrebno40 milijardievra. Doduše, Španijajedugooklijevaladalidauputizahtjev za pomoć i time zatraži sredstva iz fonda Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM). Na kraju je to ipak učinila, a na prvi dio pomoći može da računa još koliko ovog mjeseca.

Zemlje članice evrogrupe su još prije nekoliko mjeseci izrazile spremnost da obezbijede sredstva u iznosu od 100 milijardi evra za španske banke. Ipak, ministri finansija ne kriju olakšanje i zadovoljstvo što je ta suma, na kraju, značajno manja. Ministar Šojble prilike u Španiji ne bi poredio sa Grčkom: „Vjerujem da je Španiju, zbog specifičnih problema u bankarskom sektoru, zahvatila kriza koju imamo u evrozoni. Ali ne bih rekao da se suočava sa realnim ekonomskim problemima.“

Međutim, tu se spisak zemalja kojima će biti potreban pomoć ne završava. Sljedeći je na redu Kipar, gdje su u najvećoj mjeri krizom takođe pogođene banke. Dužnička kriza u Grčkoj prelila se i u kiparski bankarski sektor, što su na svojoj koži u najvećoj meri osetili privatni poverioci. U ovom trenutku govori se o oko 18 milijardi evra pomoći, što je drastično manje od novca koji je potreban Grčkoj.

Potraga za Junkerovim nasljednikom

S druge strane, iako se Atina iz krize može izvući jedino uz pomoć trocifrenih, milionskih iznosa, a Kipru je potrebna daleko manja suma novca, ne znači i da je problem neuporedivo manji. Naime, iznos je ekvivalentan bruto društvenom proizvodu te zemlje. Zbog toga bi Evro grupa trebalo da bude obazrivija, jer pomoć Brisela nikada do sada nije bila na tom nivou. Vjerovatno zbog toga, odluka i nije konačna. Čeka se na izuzetno važan izvještaj o finansijskim prilikama na Kipru.

Drugi problem evrozone jeste povlačenje šefa Žan-Kloda Junkera, odnosno izbor njegovog nasljednika. Junkerjenatojfunkcijiod2005. godine. Da je dužnička kriza iscrpljujuća, potvrđuje i činjenica da je Luksemburžanin još prije nekoliko mjeseci najavio da će se, uprkos novom mandatu, povući krajem godine. „PodsjetiosamsvojekolegenamojuodlukuizamoliodaimenujunekogdrugogministrazapredsjednikaEvrogrupe.“

Istovremeno, Junkerjevidnoiznerviranzbognatezanjaokoizboranasljednika. Još u proljeće je bilo riječi o Volfgangu Šojbleu, njemačkom ministru, kao neprikosnovenom favoritu. Ali, promjenomvlastiuFrancuskoj, došlojeidootporaudonošenjuodlukeonovomšefuEvrogrupe. Junkerjemoraodaostanenatojfunkcijijoš nekovrijeme, alinjegovostrpljenjejeizgledanasamomkraju.

Autor: Kristof Haselbah / Jakov Leon

Odgovorni urednik: Svetozar Savić