Europski parlament postaje raznovrsniji
27. maj 2019
Već se sad može reći da je najveće iznenađenje nedjeljnih izbora za Europski parlament visoka izlaznost. Oko 51 posto od 420 milijuna glasačica i glasača je dalo svoj glas što je osam posto više nego prije pet godina. Razlog ovom velikom odazivu treba, kako kaže Janis Emmanouilidis iz briselskog think-tanka "European Policy Centre", tražiti u kombinaciji nekoliko čimbenika kao što su prosvjedi protiv klimatskih promjena te obrana protiv stranaka koje se neprijateljski odnose prema Europskoj uniji.
Danska povjerenica Europske komisije Margrethe Vestager smatra u razgovoru za DW da su građani spoznali moć izbora. „Kandidiraju se stranke koje žele uništiti EU. Kandidiraju se stranke koje se prodaju kao nacionalističke a u biti žele zemlju prodati Rusima. To je ljude ponukalo da iziđu na izbore", smatra Vestager, pripadnica liberalnog bloka s pretenzijama da postane i predsjednica Europske komisije. Za socijaldemokratskog „Spitzenkanidata" Fransa Timmermansa je jak odaziv „dobar signal za funkcionirajuću demokraciju".
Liberali i Zeleni pobjeđuju
Liberali i pogotovo Zeleni su ostvarili rekordno dobre rezultate. Zeleni u Njemačkoj su s 20 posto potisnuli socijaldemokrate s drugog mjesta i ostvarili svoj najbolji rezultat ikad na nekim izborima koji se održavaju na području cijele Njemačke.
Velike, „narodne stranke" socijaldemokrati i pučani sada grozničavo analiziraju što je razlog uspjehu Zelenih i njihovom neuspjehu. Odgovor je brzo pronađen. „Mi smo potpuno zapostavili temu klimatske politike", kaže predsjednik socijaldemokratskog zastupničkog kluba u EU parlamentu Udo Bullmann u razgovoru za DW. Do istog zaključka dolazi i šefica njemačkih demokršćana Annegret Kramp-Karrenbauer.
Zeleni su sada toliko jaki da im se direktno obraća i „Spitzenkandidat" pučana Manfred Weber koji još uvijek gaji nade da će biti izabran na čelo Europske komisije. „Zeleni su pobjednici i zato potencijalni partneri. Moramo zajednički poraditi na petogodišnjem mandatu", rekao je Weber koji je prije toga zaključio kako europski pučani doduše nisu izborili blistavu pobjedu ali da još uvijek najbrojniji zastupnički klub u EU parlamentu. On je doduše smanjen za čitava 42 mjesta ali je sa 180 zastupnika još uvijek najbrojniji.
Smanjio se i socijaldemokratski klub na 147 mjesta. Njima su se približili i liberali koji sada raspolažu sa 105 mjesta. Zeleni su porasli s 57 na 62 mjesta.
Jačanje desnih populista
Desni populisti su u velikim EU članicama poput Italije ili Francuske najjači ali su ostvarili ipak slabiji rezultat od očekivanog. To se posebice odnosi na njemački AfD. Ukupno desni populisti raspolažu sa 150 mjesta podijeljena na tri različita zastupnička kluba.
Ali poznavatelj EU prilika Janis Emmanouilidis ukazuje na to da stranke koje su blagonaklone naspram Europske unije još uvijek čine 80 posto EU parlamenta. „Desni populisti kao grupa nisu toliko snažni kao što se očekivalo. Znali smo uvijek da neće imati većinu i na kraju je ispalo da su slabiji od očekivanog", rekao je Emmanoulidis za DW koji ukazuje na to kako je u Francuskoj predsjednik Emmanuel Macron ipak propao u pokušaju da spriječi da desni populisti Merine Le Pen postanu najjača stranka.
U mnogim od 28 članica EU-a je primjetan trend slabljenja velikih stranaka i jačanje manjih, liberalnih, zelenih ili desnih stranaka. To će, po mišljenju Emmanoulidisa dovesti do toga da će u budućem EU parlamentu biti kovani širi savezi i koalicije. Konzervativci i socijaldemokrati će morati tražiti podršku zelenih i liberala.
Koalicija lijevih stranka još uvijek nije brojčano moguća. A koalicija stranka desno od centra nije moguća jer pučani odlučno odbijaju suradnju s desnim populistima.
„Odsada će biti malo kompliciranije i u sljedećim danima će biti zanimljivo promatrati tko s kim pregovara kako bi se pokrenule neke stvari", kaže povjerenica Vestager u razgovoru za DW.
Izvanredna situacija u Velikoj Britaniji
Ovi izbori su bili posebni i zbog još jednog aspekta. Velika Britanija je bila prisiljena sudjelovati na izborima jer nije na vrijeme organizirala Brexit. U petak je britanska premijerka Theresa May najavila ostavku. Veliki protivnik EU-a i glavni zagovornik Brexita Nigel Farage je apsolutni pobjednik ovih izbora, vladajući konzervativci su teško kažnjeni.
Napeto je i u Grčkoj: lijeva vlada premijera Aleksisa Ciprasa je izgubila, najavljeni su prijevremeni izbori.
U Austriji je nakon turbulencija oko Ibiza afere i raspada koalicije Sebastiana Kurza ipak pobijedila njegova narodnjačka stranka. No to austrijskom kancelaru neće pomoći tijekom izglasavanja nepovjerenja u parlamentu.
Već je i na posljednjim EU izborima izazvao pozornost a o njemu se priča i sada. Njemački satiričar Martin Sonneborn je sa svojom strankom „Stranka" opet ušao u EU parlament. I to usprkos činjenici da je njegova stranka pred birače izišla bez ikakvog programa.