Europski džihadizam je rođen u BiH

„On je posljednji od brojnih spornih propovjednika. Tek od prije nekoliko sedmica on je propovijedao šejk Abdurahman u džamiji An-Nur u Winterthureru. No u srijedu je uhapšen i trenutno se nalazi u istražnom zatvoru. Njemu se prebacuje da je pozivao na ubistvo omraženih. Ipak Abudrahman nije pojedinačni slučaj. On je dio sistema. Još prije ovog Etiopljanina u istoj džamiji propovijedao je imam koji je bio vrlo sporan. Ipak oni su samo dio mreže koja je odgovorna za radikalizaciju uglavnom mladih muslimana", piše Neue Zuercher Zeitung. 

Tragovi vode u BiH

„Mreža je međunarodna i daleko rasprostranjena. Poznato je da postoje veze između ekstremista iz Winterhurera i eksponenata iz Njemačke i Austrije. Jedan drugi trag vodi na Balkan: Bilal Bosnić, propovjednik koji zagovara mržnju iz bosanskohercegovačkog Bužima je imao direktan utjecaj na osobe na islamističkoj sceni u Winterthureru. Ovo proizilazi iz presude Saveznog krivičnog suda u slučaju Sandro V.

Samonazvani „emir", ujedno osoba koja potencijalno vuče konce na sceni u Winterthureru, trenutno se nalazi u istražnom zatvoru. On nije opovrgao povezanost sa ekstremistom. Koliko su često njih dvojica bila u kontaktu i koju vrstu kontakta i razmjene su imali njegov advokat Sandra V. nije želio reći. 44-godišnji Bosnić se radikalizirao tokom rata u BiH, kada se borio na strani džihadista koji su na Balkan stigli iz Afganistana. Oni su prvi put donijeli radikalni islam u Europu. Nakon rata je ovaj otac sedmero djece postao vodeći čovjek u BiH koji poziva na džihad. U svojim propovijedima on otvoreno poziva na sveti rat u Siriji i na pristupanje Islamskoj državi. Njegove poruke nisu raširene samo na Balkanu. Bosnić i ostali militantni propovjednici iz regiona su proteklih godina nastupali i u švicarskim džamijama. Istraživanja pokazuju da selefijska mreža sa Balkana ima jak utjecaj na one koji simpatiziraju džihad u Švicarskoj. Promatrači smatraju da je posebice Winterthur, sa svojom velikom dijasporom sa Balkana, mjesto koje je centar u tom smislu. U studiji ETH (Swiss Federal Institut of Tehnologie) iz Zuericha iz 2013. se govori o povezanosti regiona Njemačke , Švajcarske i Balkana sa švicarskim pripadnicima džihadističke scene. Brojne selefijske veze iz jugoistočne Europe su ovdje prisutne, navodi autor studije Lorenzo Vidino. Koliko veliki je bio utjecaj Bosnića na Sandra V. nije jasno. Drugo pitanje je ko je uopće financirao ovog propovjednika. U Bosnićevom slučaju odgovor na to pitanje nalazimo u posljednoj rečenici presude Državnog tužiteljstva BiH. Prema presudi Bosnić je dobio veliku sumu novca iz arapskih zemalja – ukupno 200.000 dolara. To Saida Keller-Messahlia iz Foruma za napredni islam uopće ne iznenađuje: „Arapske zemlje su organizirane u islamsku Svjetsku ligu i rade ruku pod ruku." One slijede zajednički cilj: širenje konzervativnog i djelomice radikalnog islama. I balkanske džamije u Švicarskoj su povezane sa Saudijskom Arabijom. „Od jugoslovenskih ratova ova bogata zemlja s Bliskog istoka vodi ofanzivu u Europi. Njena nastojanja su da širi što je više moguće radikalni islam", kaže Keller-Messahlia", piše Neue Zuercher Zeitung.

Od Afganistana do BiH

Isti list u dodatnom tekstu pod naslovom „Putevi europskog džihada" piše: „Nakon velike pobjede slijedi smisaona praznina. Tako se dogodilo i u slučaju afganistanskih džihadista 1989. godine nakon povlačenja sovjetskih trupa iz Afganistana. Kada je zajednički neprijatelj nestao domaći gospodari rata su počeli međusobne sukobe. San o prosperitetnoj islamskoj državi na Hindukušu je okončan u haosu. Tako se mudžahedinima građanski rat na Balkanu između bosanskih muslimana i Srba početkom devedesetih učinio kao božija intervencija. Islamisti su u bosanskom ratu prepoznali ne samo lokalni rat protiv Srba. U njihovim očima je bilo riječi o tome da cjelokupni muslimanski svijet odbrane od kršćanstva i cijelog Zapada", piše NZZ.  „Islamista Maajid Nawaz je u svojoj autobiografiji napisao da je europski džihadizam rođen u Bosni", piše Neue Zuercher Zeitung.     

„Želimo se promijeniti"

Magazin Spiegel donosi intervju sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem. Prenosimo dijelove intervjua.

Spiegel: Vi ubrzavate pristupne pregovore Srbije sa EU iako Uniji upravo prijeti da se raspadne. Ne dolazite li prekasno?

Vučić: Iskreno govoreći EU nije osobito omiljena u Srbiji. No mi trebamo pritisak pristupnih pregovora kako bismo proveli reforme. Želimo se promijeniti, želimo okončati naš dio posla do 2020. Godine. Tada zemlje EU mogu odlučiti o mogućem prijemu Srbije. Naša nova zaduženja su već ispod dozvoljene gornje granice. 

Spiegel: Ponekad se čini da je kancelarka Angela Merkel popularnija kod Vas u Srbiji, nego u Njemačkoj. Kako je to moguće?

Vučić: Ona zna mnogo o našem području i već nam je nekoliko puta, oprostite na izrazu, spasila dupe, prije svega tokom izbjegličke krize. I u tom smislu ću joj ja uvijek biti zahvalan.

Spiegel: Ruski premijer Dmitrij Medvedjev je nedavno otkazao planiranu posjetu Srbiji. Jeste li postali Rusima previše zapadno orijentirani?

Vučić: Mislim da korak Dmitrija Medvjedjeva ima samo tehničke razloge za pomjeranje. No ja Rusima sasvim otvoreno kažem: Da, vi ste tradicionalno naši prijatelji, mi vas poštujemo, ali naše strateški cilj je prijem u EU. I to ne zbog novca iz europskih fondova, već jer mi želimo pripadati toj formi društva.