EU želi pomoći afganistanskim izbjeglicama u regiji

Koliko ljudi mora biti evakuirano iz Afganistana i koliko Afganistanaca želi napustiti svoju zemlju ministri unutarnjih poslova Europske unije teško mogu procijeniti. Samo u Njemačkoj je prijavljeno 40 000 osoba koje kao bivše lokalno osoblje trebaju zaštitu, saznaje se u Berlinu između ostalih i od kancelarke Angele Merkel. Velika većina još uvijek je u Afganistanu, gdje su sada talibani preuzeli vlast.

Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer nije želio potvrditi ove brojke. "Nema prognoze savezne vlade jer to objektivno nije moguće", rekao je Horst Seehofer prije vanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova EU o situaciji u Afganistanu u Bruxellesu. Nije htio, kako je rekao,  izgovoriti broj od 100.000, koji je također bio u opticaju. 

"Ne bismo trebali uznemiravati nikoga neodgovornim ubacivanjem nekakvih brojeva u raspravu", rekao je on. Seehofer je obećao da će pokušati evakuirati što veći broj lokalnih saradnika Bundeswehra iz Afganistana i primiti ih u Njemačku. Ti bivši zaposlenici i njihove obitelji su, kako je rekao Seehofer, dobili boravišnu dozvolu i ne bi morali prolaziti postupak za izdavanje azila. Osobe koje su posebno ugrožene, poput aktivistica za ženska prava, novinara i sudaca, također trebaju biti evakuirane, dodao je on.

Kada je riječ o mogućim izbjeglicama, koje se ne ubrajaju direkno u lokalne zaposlenike, EU će vjerojatno biti manje velikodušna. Također se ne želi obvezati na to koliko ljudi, kojima je potrebna zaštita, može legalno i sigurno biti dovedeno u Europu izravno iz izbjegličkih kampova u Pakistanu ili Iranu putem takozvanog programa "preseljenja". Za to je još prerano, rekla je povjerenica EU -a Ylva Johannson, odgovorna za migracije. U septembru Johannson želi organizirati Resettlement-Forum zajedno sa SAD-om, Kanadom, Velikom Britanijom i drugim zemljama, na kojem bi trebalo razgovarati o konkretnim ponudama. 

Strah od "pull efekta"

"Mislim da nije pametno ako sada govorimo o brojkama, jer brojevi prirodno izazivaju "pull-efekt". A mi to ne želimo", upozorio je Horst Seehofer. Pod „pull-efektom" se podrazumijeva situacija u kojoj se davanjem izgleda na uspješan bijeg Afganistanci samo ohrabruju na dolazak. Međutim, među stručnjacima, koji istražuju migracije, ovaj efekt je sporan.

Odnos prema izbjeglicama se unutar EU uvelike razlikuje. Austrijski ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer ne želi uopšte više primati izbjeglice iz Afganistana. Njegova poruka Afganistancima glasi: "Ostanite gdje jeste. Pomoći će vam se u regiji."

Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn je, pak, pozvao svoje kolege da ne okreću glavu na drugu stranu. "Čvrsto sam uvjeren da EU može učiniti više u ovoj vrlo dramatičnoj situaciji u Afganistanu, kako bi primila ljude koji su u životnoj opasnosti", upozorio je luksemburški ministar vanjskih poslova.

U zajedničkom saopćenju ministri unutarnjih poslova su se založili za to da afganistanske izbjeglice ostanu u regiji što je više moguće i istodobno za zaštitu vanjskih granica EU-a.

Godina 2015., kada je milijun sirijskih tražitelja azila stiglo u Europu, ne bi se trebala ponoviti, bila je rečenica koja se stalno mogla čuti u Bruxellesu. Prethodnih godina nije bilo dovoljno pomoći Siriji i susjednim zemljama i financiranju tamošnjih izbjegličkih kampova. To se ovaj put ne bi smjelo ponoviti, rekla je povjerenica EU za migracije Ylva Johannson. Humanitarnu krizu moramo izbjeći ako želimo izbjeći migracijsku krizu, rekla je ona.

Njemački ministar unutarnjih poslova Seehofer također želi bliže surađivati ​​s Pakistanom i drugim susjedima Afganistana, čak i ako je Pakistan već saopćio da ne želi prihvatiti dodatne izbjeglice. Tri do četiri milijuna Afganistanaca već živi u toj zemlji. „Treba pojačati diplomatske napore", rekao je Seehofer. "Susjednim državama Afganistan treba pružiti snažnu podršku kada primaju i brinu o izbjeglicama", rekao je Seehofer dodavši da tu treba pustiti diplomaciji da uradi svoje.

Ministri unutarnjih poslova EU pozvali su Europsku komisiju da predstavi akcijski plan pomoći za susjedne afganistanske države i konkretne korake u njenoj provedbi. "Ako to učinimo ispravno i brzo, nećemo  doživjeti ponavljanje 2015. Ako pogriješimo i predugo razgovaramo o rješenjima, onda neće doći do pravog razvoja situacije u sljedećih nekoliko mjeseci", rekao je Horst Seehofer na vanrednom sastanku u Bruxellesu. 

Migracijski pakt EU još otvoreno pitanje

Od 2015. godine zemlje članice EU ne mogu se dogovoriti o zajedničkoj politici azila niti o načinu distribucije priznatih tražitelja azila. Kad je riječ o izbjegličkoj politici, države članice su podijeljene kao gotovo po ni jednom drugom pitanju. Povjerenica EU-a Margaritis Schinas, koja je također odgovorna za pitanja migracija, smatra da afganistanska kriza ponovno pokazuje Europljanima da se konačno moraju dogovoriti. „Sve što se događa oko nas govori nam da je sada vrijeme za političku odluku o paktu o migracijama i azilu. To je poruka za nas", kaže ona.

Predsjedavajući sastankom ministar unutarnjih poslova, Ales Hojs iz Slovenije, koja je trenutno predsjedavajuća EU, jedva da ima ikakve ambicije. On je u Bruxellesu rekao: "Mislim da ne možemo poduzeti daljnje korake u sljedećih nekoliko mjeseci. Nitko nije mogao pomisliti da ćemo iznenada imati problem sa migracijama iz Afganistana."

Slovenski ministar unutarnjih poslova rekao je da je rasprava također bila usredotočena na sigurnosnu prijetnju koju, kako je podvukao, predstavljaju novi migranti iz Afganistana. Sigurnosna provjera mora biti provedena u slučaju svih pridošlica, rekao je on. Mora se osigurati, kako je naglasio, da kriminalci iz Afganistana koji su već jednom deportirani ponovo ne pronađu svoj put natrag u EU. Krijumčari ljudima moraju se zaustaviti sprječavanjem ilegalne migracije, dodao je on. "Mora se učiniti sve kako Afganistan ne bi postao sigurno utočište za teroriste", smatra Ales Hojs.

Direktor lobističke organizacije Pro Asyl, Günter Burkhardt, oštro je kritizirao stav ministara unutarnjih poslova EU. Vlade trenutno povlače granice utvrde oko Europe, navodi se u saopćenju Pro Asyla. Umjesto da se orijentiraju na prijem izbjeglica, one rade na odbrani, navodi se dalje. "To je nevjerojatno", kritizirao je Burkhardt.

Prema podacima Europske komisije, broj ljudi koji dolaze i tražitelja azila iz Afganistana u posljednjih nekoliko mjeseci se povećao za trećinu u odnosu na prethodnu godinu. U maju ih je bilo oko 4600. Budući da je postalo jasno da će SAD i NATO povući svoje trupe, dobar broj Afganistanaca je još tada krenuo prema Europi.         

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu