EU će imati problema zbog Poljske

Bila je to ubjedljiva pobjeda nacionalnokonzervativne strane Jaroslava Kačinjskog Pravo i pravda (PiS) i njene kandidatkinje za premijersku funkciju Beate Šidvo. Građanska platforma (PO) premijerke Eve Kopač morala je da se zadovolji drugim mjestom. Ako budu potvrđeni preliminarni rezultati izbora, Poljskom će prvi put od sticanja nezavisnosti vladati jedna jedina stranka.

Pri tome su birači okrenuli leđa stranci koja je Poljsku sigurno izvela iz finansijske krize i postigla solidan privredni rast. Za to ima mnogo razloga. Veliki broj stanovnika sivih predgrađa i sela u provinciji očigledno nije ima mnogo koristi od dobrih privrednih rezultata. Osim toga, odlazak osnivača Građanske platforme i dugogodišnjeg premijera Donalda Tuska u Brisel značio je da je stranka u Poljskoj ostala bez jednog briljantnog političara.

Pored prirodne istrošenosti vladajuće koalicije, prošle godine je izbila i afera koja je otkrila aroganciju i prostački rječnik političara PO u otmjenim varšavskim restoranima. Marljiva, ali bledunjava, nasljednica Tuska na premijerskoj funkciji Eva Kopač nije mogla da se uspješno suprotstavi trendu koji je ta afera pokrenula. S druge strane, majstor političkog taktiziranja Jaroslav Kačinjski stekao je odlučujuće poene dobro vođenom predizbornom kampanjom i obećanjima da će popraviti socijalnu situaciju građana.

Kačinjski vuče konce

Slično predsjedničkim izborima održanim na ljeto, na kojima je pobijedio dotada malo poznati kandiat PiS Andžej Duda, u na ovim izborima je Kačinjski vukao konce iz pozadine. Prema već oprobanom receptu, i sada je ubacio u igru novo lice - energičnu i narodu blisku Beatu Šidvo. Demonstrativna bliskost sa uticajnom katoličkom crkvom i patriotska retorika obezbijedili su Kačinjskom i Sidlovoj podršku biskupa i time i četiri miliona konzervativnih katolika. Osim toga, poljska omladina, za razliku od većine zapadnih zemalja, gaji velike simpatije za konzervativce. U starosnoj grupi između 18 i 29 godina, gotovo da nema simpatizera ljevičara; za nju je PiS ubjedljivo na prvom, dok je liberalna PO tek na četvrtom mjestu.

Budimpešta u Varšavi?

PiS kao jedina stranka na vlasti, kao i konzervativni predsjednik države, mogli bi imati dalekosežne posljedice po Evropu. Jaroslav Kačinjski ne krije da se divi mađarskom premijeru Orbanu. Varšava će, kao i Budimpešta, zauzeti tvrd kurs prema izbjeglicama. A premijer Velike Britanije Dejvid Kameron bi u evroskeptičaru Kačinjskom mogao da nađe saveznika.

Vlada Beate Šidvo za Kačinjskim u pozadini će se na međunarodnom planu žestoko boriti za poljske interese. Malo je vjerovatno da će praviti kompromise, na primjer, na planu energetske politike. Ukoliko PiS zaista održi svoja skupa socijalna obećanja, Poljska bi mogla da krene putem koji dugoročno vodi u grčke prilike.

I Brisel i Berlin bi sa novom poljskom vladom mogli da imaju teškoća. Tu će sigurno biti razlika u ophođenju prema Rusiji. Nova vlada u Varšavi će se zalagati za trajno stacioniranje velikih jedinica NATO-a u Poljlskoj. Antiruska retorika će se pojačati i ionako loši poljsko-ruski odnosi će postati još gori. Evropa potresena krizama bi mogla da se nađe pred novim problemom.