EU: Vizije za bolju eurozonu
13. septembar 2015Unatoč zahtjevima iz Grčke, da će nakon prijevremenih izbora 20. septembra ponovo pregovarati sa europskim zajmodavcima o uvjetima kredita, ministri financija eurozone su se, na neformalnom sastanku u Luxemburgu, po tom pitanju predstavili naglašeno optušteno. "Ne trebamo plan B", rekao je luksemburški predsjedavajući Pierre Gramegna na pitanje da li je eurozona spremna ponovo ući u ring sa Grčkom.
"Kolektivni nered"
Grčki premijer u ostavci Aleksej Cipras, koji sa oslabljenom Syrizom, želi ponovo biti premijer, rekao je da ponovo mora pokrenuti "borbu" sa zajmodavcima. Prije četiri sedmice su ministri financija eurozone odobrili 86 milijardi eura za treći paket pomoći Ateni. Sukob oko toga je prethodno trajao mjesecima, a Grčka se skoro našla pred bankrotom i skoro pred izlaskom iz eurozone. "Čvrsto sam ubijeđen u to da će se Grčka držati onoga što je dogovoreno kada se završi kolektivna ludost, preizborna kampanja", rekao je austrijski ministar financija Hans-Joerg Schelling osvrćući se na zahtjeve iz Atene.
U oktobru će biti provjereno da li se Grčka drži uvjeta iz kreditnog ugovora. Ako rezultati provjere budu negativni, moglo bi se dogoditi da dodatni novac ne bude isplaćen, upozorio je Schelling. Europski povjerenik za monetarna pitanja, Pierre Moscovici, nastupio je nešto umjerenije. Grčki narod naravno može potpuno slobodno i demokratski odlučiti ko će vladati, rekao je Moscovici u Luxemburgu i dodato da on polazi od toga da će jasnu većinu u parlamentu dobiti stranke koje podržavaju predloženi kurs za spas Grčke. "Uopće nisam zabrinut", rekao je on.
Weidmann: Reforme u eurozoni su neophodne
Ministri financija eurozone su iscrpno razmišljali o stabilizaciji europske monetarne unije nakon napornih pregovora sa Grčkom. Pet predsjednika najvećih institucija EU su stoga predstaviti dokument u kojem su iznijeli svoj prijedlog. U njemu se navodi da bi do 2025. godine trebala biti ostvarena cjelovita monetarna i ekonomska unija.
U narednih deset godina euro bi, kao moneta, trebao biti uveden i u novim članicama EU. Ekonomska politika unutar eurozone trebala bi biti zajednički određena i na koncu bi trebala voditi većem privrednom rastu, novim radnim mjestima i zadovoljstvu građana sa monetarnom unijom.
Predsjednik Njemačke centralne banke Jens Weidmann, koji je sudjelovao na sastanku u Luxemburgu, rekao je za Deutsche Welle, da je važno da "radimo na napretku eurozone". "Moramo sada izgradnjom institucija monetarne unije doprinijeti tome da ovi okviri koje smo zaključili i važeći zakon bolje funckioniraju."
Banke i države bi morale nastupiti snažnije, financijski sistem bi morao biti snažniji i moramo raspravljati o stečajnim propisima za države, kaže Weidemann. Načelo odgovornosti mora biti provedeno, kaže Weidmann.
Europski ministar financija treba garantirati zajedničku politiku
Tako bi u jednom trenutku trebala biti formirana i europska ekonomska vlada ili uspostavljena pozicija europskog ministra financija. No u tu svrhu moraju biti promijenjeni europski ugovori što s obzirom na euroskeptično raspoloženje u brojnim zemljama članicama ne treba očekivati da će biti jednostavno provedeno.
"Mi u svakom slučaju trebamo europsku instituciju - možemo je nazvati ministarstvo financija - koja će razmatrati fiskalnu politiku kao do sada i ministrima podnositi prijedloge o tome na koji način bi trebali voditi svoju fiskalnu politiku tako da je ona u interesu cijele eurozone", vjeruje ekonomista Guntram Wolff. Šef think-thank organizacije "Bruegel" je također bio prisutan u Luxemburgu gdje je imao priliku diskutirati sa ministrima. "Europska fiskalna politika može funkcionirati samo na osnovu pravila. Mora postojati neko ko zaista zastupa europske interese. Smatram da europski ministar financija ima smisla."
Sigurnost za bankovne depozite: Svi za jednog ili jedan za sve?
No do tamo je još uvijek dug put. Najprije treba donijeti određene kratkoročne odluke. O jednoj takvoj se Europska komisija i Njemačka u ovom trenutku posebno žestoko raspravljaju: Osiguranje bankovnih depozita štediša i manjih investitora. Europska komisija želi uvesti zajedničko osiguranje za sve klijente banke u eurozoni i to što je moguće brže.
Njemačka to koči jer bi u slučaju krize prije svega moglo doći do "priključivanja" na njemačke izvore novca. Kraće bi se to moglo reći ovako: Njemačke štediše i porezne platiše morali bi jamčiti za propale banke u drugim zemljama. U Njemačkoj stoga smatraju da bi do zajedničkog osiguranja depozita trebalo doći tek kada budu prevaziđeni rizici i sanirani problemi iz posljednje financijske krize.
Ministar financija Njemačke Wolfgang Schaeuble insistira na tome da države eurozone najprije izgrade svoje nacionalne sisteme zaštite. "Države, koje su do sada malo uradile u tom pravcu, su uvijek vrlo brzo tu da traže nove kreditne linije", kritizirao je Schaeuble. Tek kada su sve na istom nivou, može uslijediti zajedničko davanje jamstva, rekao je Schaeuble. Osiguravanje depozita, kojim se osiguravaju depoziti do 100 000 eura, dio je veće bankovne unije i biti će postupno uvedeno. "To prije svega ovisi od ispravnog vremenskog plana", kaže Schaeuble.
Trenutačno postoji zajedničko tijelo za nadzor banaka, a od 2016. godine će uz to postojati i zajednička institucija za insolventnost banaka. Na koncu dolazi i institucija koja će se brinuti za zajedničko osiguranje depozita. U tu svrhu Europska komisija želi do sredine oktobra predstaviti prijedlog zakona koji će to regulirati.
"Prije svega trebamo - i to njemačka strana s pravom traži - jedan bail-in sistem", kaže ekonomista Guntram Wolff. "To znači: Ako nastanu troškovi, onda najprije moraju drugi vjerovnici banaka imati povjerenje i platiti prije nego se uopće pristupi instituciji za osiguranje depozita."