Problemi i prije početka realizacije

Dogovor između EU i Turske o izbjegličkom sporazumu slovi za najveći uspjeh njemačke kancelarke Angele Merkel u izbjegličkoj krizi. Ipak kada je riječ o njegovoj provedbi sada se množe teškoće. Na osnovu trenutnog stanja je upitno da li će Turska, kako je dogovoreno na vanrednom samitu u Briselu, 18. marta, od početka naredne sedmice migrante koji neregularno putuju u Grčku primiti na svoj teritorij - a zauzvrat bi do 72 000 izbjeglica iz Turske trebalo biti raspoređene u zemlje EU.

Problematično dijete Atena

Prije svega su pripreme za realizaciju dogovorenog na grčkoj strani znatno zapele, dok broj izbjeglica koje su zaglavljene u Grčkoj stalno raste. Europska komisija prema vlastitim navodima čeka na to da Atena proglasi Tursku zemljom u kojoj su izbjeglice zaštićene od nasilja i progona u domovinama. Kratko: da Grčka proglasi Tursku sigurnom trećom zemljom.

Iz briselskog ugla gledano to je pravni preduvjet da bi Grčka mogla deportirati u Tursku izbjeglice koje su neregularno stigle na njen teritorij. Ipak lijevo-nacionalistička grčka vlada očito odbija ovaj put. U najmanju ruku je vladinom prijedlogu novog zakona o azilu uzaludno tražiti jasno pravilo o trećoj državi. O prijedlogu tog zakona grčki parlament upravo raspravlja. Atena to argumentira navodeći da države, koje primjenjuju Ženevsku konvenciju o izbjeglicama, jesu sigurne treće države i da stoga nema potrebe za promjenom važećih zakona.

Europska komisija je na to do sada gledala drugačije, osobito jer Turska Konvenciju o izbjeglicama primjenjuje samo djelomično. U srijedu je glasnogovornica Komisije Mina Andreeva to sve formulirala opreznije: "Važno je da promjene zakona ponude prostor za primjenu principa za izdavanje azila sigurne treće države ili prve azil-države." Prva azil-država je ona zemlja koja također garantira zaštitu izbjeglica ako su one tamo ponovo vraćene iz treće zemlje. Jer onda čisto pravno gledano izostaje obećanje o zaštiti za jednu izbjeglicu ako ona napustiti prvu zemlju u kojoj je primljena.

Traže se stručnjaci za angažman u izbjegličkim centrima

Osim kompliciranih pravnih preduvjeta, koje će u nekoj blažoj formi možda još biti usvojene, Grčku muče i sasvim praktični problemi. Dok Europska komisija sporazum o izbjeglicama ubraja u njene najvažnije projekte, neke zemlje članice to očito koče. Od 2300 inozemnih eksperata, koji bi trebali pružiti pomoć pri registraciji izbjeglica u tzv. hotspots (centrima za registraciju izbjeglica - op. red.), tek je mali broj stigao u Grčku. Broj direktnih odobrenja za osoblje je jasno ispod onoga što je dogovoreno na samitu posvećenom izbjegličkoj krizi. Prema aktualnom stanju 19 zemalja članica EU je ponudilo 47 graničnih eksperata za Frontex i 492 policajca. Još lošije je kada je riječ o osoblju za obradu zahtjeva za izdavanje azila: Ovdje 16 zemalja EU treba poslati 396 eksperata kao i 22 prevoditelja u Grčku. Trenutno je stiglo tek 170 osoba.

Bez stručnog osoblja deportacije u Tursku naravno ne mogu početi. Jer inozemni eksperti trebaju sa sigurnošću utvrditi da svi koji traže azil budu individualno provjereni prije deportacije i odvojeno od izbjeglica. Grčka to nije u stanju učiniti već i zbog kapaciteta koji joj stoje na raspolaganju. Ukupno 200 službenika u grčkim službama nadležnim za izdavanje azila trenutno može obraditi najviše 100 zahtjeva za izdavanjem azila.

Postaju li hotspots u zatvori?

Kratko prije zvaničnog početka deportacija i nevladine organizacije sve više kritiziraju sporazum između EU i Turske.

Povlačenje "Ljekara bez granica" i UNCHR-a iz procesa pružanja pomoći izbjeglicama je za zagovornike sporazuma Brisel-Ankara gorak udarac jer su ove institucije ipak važile kao garancija za korektan odnos prema izbjeglicama. Obje velike humanitarne organizacije su se žalile da njihovi uposlenici više nemaju pristup izbjeglicama i da im više ne mogu pomoći. Osim toga ove organizacije su kritizirale sve veću odsječenost centara za registraciju. Glasnogovornica UNHCR-a Melissa Flemming govori o "zatvorskim ustanovama". Razlog za ovakvo zaoštravanje je u sljedećem: zahtjevi za izdavanjem azila na ovaj način bi trebali moći biti brže obrađeni.

Ukoliko pravne prepreke do ponedjeljka još budu uklonjene onda će izbjeglice vjerojatno biti dovedene na grčko kopno i odatle autobusima deportirane u Tursku. Paralelno sa tim bi onda mogla započeti i prva raspodjela sirijskih izbjeglica iz Turske u zemlje EU: Njemačka, Francuska i Nizozemska bi vjerojatno primile prve izbjeglice.